Rogač (Ceratonia siliqua) je zimzelena biljka iz velike porodice mahunarki (Leguminosae). Rasprostranjen je u zemljama sredozemnog pojasa pa tako i kod nas, posebno u Dalmaciji. Narodni nazivi za rogač su: roščić, slatka korica, rožičak, roštić i sl.
Ime mu dolazi od grčke riječi keras, što znači rog, zbog oblika mahuna. Potječe iz Sirije i Palestine. Rasprostranjen je u mediteranskim zemljama. U nas najviše raste kao samoniklo drvo na otocima srednje i južne Dalmacije. Rogač je voćka spora rasta i duga života.
Drvo rogača, velike i guste krošnje s kožnatim, perastim zimzelenim listovima, može dosegnuti visinu i do 15 metara. Plod je do 20 centimetara duga, tamnosmeđa i debela mahuna, koja je mesnata, sočna i blago trpkog okusa. Unutar pulpe mahune nalazi se od 12 do 15 sjemenki koje su sitne, sjajne, tvrde i eliptične te imaju stalnu težinu.
Izraz karat koji označava mjeru za dragocjene metale izvodi se od arapskog quirat, što znači rogačeva sjemenka, jer su te sjemenke bile prve mjerne jedinice u razmjeni roba na Istoku. Naime, još od antičkog vremena sjemenke rogača su služile za vaganje zlata, a izraz karat upotrebljava se za 0,18 grama zlata, jer sjemenka rogača ima uvijek stalnu masu od 0,18 g bez obzira na veličinu mahune i vremenske uvjete dozrijevanja ploda.
Zreli i na suncu osušeni plodovi mogu se jesti sirovi, no mnogo češće se koristi rogačevo brašno koji se poslije upotrebljava u izradi ekstrakata, čajnih mješavina, prirodnih aroma, mješavina začina i sl.
Zreo plod (Ceratoniae fructus) sadrži najviše ugljikohidrata od 70 do 80%; od toga od 40 do 50% škroba i do 30% saharoze te od 10 do 13% fruktoze, maltoze i glukoze, 4,5% proteina i oko 0,75% masnog ulja, do 8% celuloze, do 6% dušičnih tvari, a ostatak čine pektini, tanini, trijeslovine, vosak, biljne sluzi, organske kiseline i njihove soli.
Sjeme rogača sadrži: proteine, masnoće (palmitinsku, oleinsku i linoleinsku kiselinu), tanine i gume.
Vitaminsko-mineralnom kartom pulpe rogača dominiraju vitamini B2 i B3 te provitamin A, a od minerala najviše je kalcija i fosfora, nešto manje kalija i magnezija dok od mikroelemenata ima: željeza, mangana, bakra i nikla.
Rogač je posebno bogat kalcijem i fosforom tako da u 100 grama mljevenog rogača ima: 352 miligrama kalcija i oko 81 miligram fosfora. Podsjetimo, kalcij i fosfor zajedno s magnezijem čine tri osnovne mineralne tvari koje ulaze u sastav koštanog tkiva. Rogač je odlična zamjena za kaloričniji orah. Naime, rogač u 100 grama ima oko 323 kalorije. U usporedbi s orahom ima upola manju kalorijsku vrijednost, ima puno manje masti ukupnih proteina, ali je zato bogatiji ugljikohidratima i vlaknima te kalcijem.
Plod rogača uzimali su za liječenje još i stari Egipćani dok su stari Grci i Rimljani kao lijek upotrebljavali nezrele plodove.
Zahvaljujući bogatstvu voćnih kiselina, pektina i biljne sluzi, rogač je i hrana i lijek.
Sluzi (mucilaginosa) su prirodne tvari pretežito biljnog podrijetla, srodne polisaharidima, topljive u vodi. Uzete na usta (per os), oblažu sluznice probavnog trakta i štite je od podražajnog djelovanja otrovnih tvari. U probavnom traktu biljne sluzi usporavaju resorpciju vode i mnogih ljekovitih tvari pa tako produljuju njihovo lokalno djelovanje na sluznicu crijeva. Stoga pojačavaju učinak crijevnih adstringenta i nekih antiseptika. Sluzne droge primjenjuju se kod proljeva uzrokovanih upalom crijeva ili podražajem crijevne sluznice. Iznimno pomažu djeci jer su sluzi potpuno prirodne i neotrovne, bez štetnih nuspojava. Sluzi se obilato primjenjuju i kao protuotrovi kod trovanja otrovnim spojevima.
Terapijska primjena
Samljeven i osušen rogač upotrebljava se kao dijetni dodatak za liječenje želučanih i crijevnih poremećaja, posebice dijareje (vodenaste stolice). Naime, rogačev prah poput aktivnoga medicinskog ugljena ima veliku moć apsorpcije crijevnih otrova i međuproizvoda metabolizma bakterija. Mljeveni rogač se slično kao žitarice bogate škrobom (sluz od ječma, riže i zobi) daje kod akutnih i kroničnih nespecifičnih kolitisa, gastritisa, gastroenteritisa, dispepsija i sl.
Rogačevo brašno koristi i u terapiji organa za disanje, osobito kao antitustik za smirivanje nadražajnog kašlja: jedna jušna žlica rogačeva brašna prokuha se kao griz u šalici mlijeka i pije toplo više puta na dan.
Rogač i od njega dobiveni Ceratonia granulat, poput ostalih sluznih droga kao što su primjerice bijeli sljez (Radix et folium Althaeae), crni sljez (Folium et flos Malvae), podbjel (Folium Farfarae), trputac (Folium Plantaginis), dunja (Semen Cydoniae) i njihovi pripravci (sirupi, čajevi i pastile) posebno su podesni za smirivanje kašlja u djece.
Rogač u izradi tradicijskih slastica
S dolaskom blagdana raste broj pečenih i prženih „izazova“, među njima svakako i slastica. Neki se drže dobro provjerenih i isprobanih recepata i ne opterećuju se kalorijama, drugi ne odustaju od slatkog, ali prednost daju laganijim varijantama slastica i umjerenoj količini. Rogač i rogačevo brašno može biti jedan od sastojaka koji će nas podsjetiti na pomalo zaboravljene, ali jedinstvene okuse koje vole i djeca. Kolače i druge primamljive deserte možemo dakle pripremati od prirodnih i nerafiniranih sastojaka koji ne štete zdravlju pa u izradi slastica možemo upotrebljavati suho voće, naribanu koricu agruma, voćne sokove, orašaste plodove, cjelovite žitarice i sl. Pomno odabrani začini, prirodni zaslađivači te hladno prešana nerafinirana ulja od kojih je većina tradicionalno činila osnovu čovjekove prehrane svakako pridonose jedinstvenosti okusa i mirisa prirodnih slastica.
Tako se i mljeveni rogač i rogačev prah upotrebljavaju u pripremi nadjeva za kolače i raznovrsnih kolača kao satojci koji su istodobno i prirodni zgušnjivači i zaslađivači.
Rogač je idealna zamjena i dopuna za kaloričniji orah. Razne pite i savijače mogu dobiti poseban okus ako im se doda mljeveni rogač. Prženi rogač može biti zamjena ili dodatak kavi poput cikorije ili ječma. Meso rogača mljeveno u brašno može poslužiti kao zamjena za čokoladu i kakao. No kako sa svim slasticama tako i s onima izrađenim od rogača treba biti umjeren.
Recepti:
Dalmatinski kolač od suhog voća
- 15 dag suhih marelica
- 2 dl prosijanog rogača u prahu
- 1,5 dl ulja
- 2 dl prženih i grubo samljevenih badema
- 1 dl ječmenog slada ili 10 dag smeđeg šećera
- 3 dl crnog brašna
- ½ praška za pecivo
- 4 do 5 dl jabučnog soka ili vode
Marelice namočite u hladnu vodu, ocijedite nakon sat vremena i što sitnije narežite. Narežite i smokve pa dodajte bademe, brašno pomiješano s praškom za pecivo, slad, ulje i na kraju jabučni sok. Sve sastojke dobro izmiješajte, stavite u lim obložen papirom za pečenje i pecite oko 40 minuta na temperaturi od 170°C. Vruć kolač izrežite na kocke, pokrijte i pustite da se hladi.
Sočni kolač od rogača „na šalice“
- 5 šalica za crnu kavu (malih) smeđeg šećera
- 8 šalica brašna
- 3 šalice rogačeva brašna
- 6 šalica mlijeka
- 4 šalice ulja
- 1 prašak za pecivo
- malo naribane korice limuna ili naranče
Sastojke pomiješati i peći 30 min na 180°C.
Preljev:
- • ½ šalice mlijeka
- • 3 žlice smeđeg šećera
- • 2 reda tamne čokolade
- • 15 dag maslaca (ili zamjena po želji).
Kolač prije toga izrezati na kocke i preliti preljevom.
Čokolada od grožđica, suhih marelica i rogača
- 1 šalica grožđica
- 1 šalica suhih marelica
- 3 žlice agara
- 1 šalica jabučnog soka
- 1 šalica rogačeva praha
- ½ šalice lješnjakova maslaca, malo soli
Suho voće skuhajte uz dodatak agara, malo ohladite te smiksajte. Smjesu vratite u posudu, zakuhajte, dodajte prah od rogača i lješnjakov maslac te prokuhajte. Čokolada može poslužiti i kao nadjev za kolače.
Kolač od lješnjaka i oraha s rogačem
- 100 gr oraha
- 150 gr lješnjaka
- 3 žlice mljevenog rogača
- 3 bjelanjka
- 120 g smeđeg šećera ili ječmenog slada
Orahe zdrobiti, lješnjake samljeti i dodati mljeveni rogač. Bjelanjke istući u čvrst snijeg te u njih pomalo dodavati smeđi šećer dok smjesa ne postane sjajna. U bjelanjke pažljivo dodati mješavinu oraha, lješnjaka i rogača, peći 30 min na 175°C, ohladiti i izrezati.
