
Iako zvanični podaci govore da se dermografizam javlja kod 2-5% opšte populacije, pretpostavlja se da ovakve promjene na koži ima svaka druga osoba. Mogu se javiti u bilo kojem životnom dobu, a mogu spontano da nestanu. Većina osoba sa dermografizmom je potpuno zdrava. Postoje provocirajući faktori za nastanak tih promjena na koži, među kojima su najčešći: stres, toplota, suviše uska odjeća, trljanje peškirom, infekcije, trudnoća i sl.
Ukoliko je dermografizam praćen svrabom liječi se antihistaminicima, u suprotnom nije neophodna nikakva terapija. Pacijentima se savjetuje da sve što rade sa kožom, mora da bude nježno i umjereno. Preporučuje se kupanje u jutarnjim satima, kada je koža odmorna, i to mlakom vodom bez snažnog trljanja peškirom. Ne preporučuje se nošenje tijesne odjeće i velikih teških torbi preko ramena. Potrebno je izbjegavati ili kontrolisati stres. Mogu pomoći umjereno sunčanje i lokalna sredstva za hlađenje i umirivanje svraba.
Provjerite da li imate dermografizam!
Za one koji nisu sigurni da li imaju dermografizam, postoji jednostavan test kojim to mogu da provjere. Dovoljno je da vam neko zatvorenom hemijskom olovkom na leđima ispiše inicijale ili neki znak. Sačekajte 1-2 minuta i prevucite prstima preko napisanog. Ukoliko pod prstima osjećate izdignuće, u pitanju je izražen dermografizam.