Pušenje u trudnoći

0
191

puenje_trudnoiDuhanski dim je mješavina plinova, kapljica i sitnih čestica, prije svega ugljičnog monoksida, vode, nikotina i duhanskih katrana. Nikotin je glavna opojna tvar duhana. Duhanski dim sadrži ca 1% nikotina, tako da cigareta teška 1 g sadrži oko 10 mg nikotina, od čega se u duhanskom dimu nalazi oko 20% (= 2 mg). Ovisno o duljini i težini pušačkog staža, obično se nakon nekoliko desetljeća kod pušača javljaju karakteristična oštećenja na različitim organima kao što arteriosklerotične promjene na krvnim žilama srca i ekstremiteta, rak pluća, usne šupljine, dušnika i želuca.
Nikotin se lako resorbira preko sluznica respiracijskog trakta, usne šupljine, probavnog trakta, ali i kože. U usnoj šupljini se resorbira 25 – 50% nikotina, kod dubokog inhaliranja oko 90%. Vrijeme poluraspada nikotina iznosi 2 sata, a 90% nikotina se u jetri metabolizira u hydroxinicotin i cotinin. Nikotin prolazi nesmetano kroz posteljicu, ali u tkivu fetusa dosiže daleko niže koncentracije. Okruglo 3.800 razgradnih produkata iz cigareta prelazi prilikom pušenja nefiltrirano u krvotok djeteta. Između ostalih tu se nalaze kadmij i drugi teški metali, radioaktivne tvari, kao i tvari koje izazivaju rak, a koje se nakon poroda mogu dokazati u urinu djeteta. 
Prema podatcima temeljenim na više ispitivanja sprovednih širom svijeta, pušenje tijekom trudnoće je odgovorno za embrio- i fetotoksične učinke, pri čemu ne izaziva nastanak urođenih anomalija. Prosječno je težina novorođene bebe u trudnica koje su tijekom trudnoće pušile oko 200 grama manja. Kod trudnica koje puše povećana je učestalost prijevremenog poroda, a rizik javljanja spontanih pobačaja je dvostruko viši u odnosu na trudnice koje ne puše. Perinatalna smrtnost novorođenčadi (sudden infant death syndrom) je također učestalija u djece majki koje puše.
Iako su neosporni toksički učinci pušenja tijekom trudnoće, još uvijek nije poznat točan mehanizam nastanka opisanih smetnji. Smatra se da nikotin izaziva smetnje u sazrijevanju funkcije posteljice i/ili intrauterini manjak kisika (fetalna hipoksija) koji su razlog toksičkog djelovanja pušenja. Nikotin sužava krvne žile, smanjuje protok krvi kroz posteljicu, te izaziva porast krvnog tlaka i u nerođenog djeteta. Toksični ugljični monoksid koji nastaje prilikom pušenja vezuje se za krvni pigment u crvenim krvnim zrncima i potiskuje iz istih kisik. Nerođeno dijete već u ovim uvjetima pati od kroničnog manjka kisika i bori se još u maternici za zrak.
Pušenje oštećuje ljudski embrij i fetus tijekom cjelokupnog prenatalnog razvitka, kao i kasnije nakon poroda za vrijeme dojenja. Ovo je veoma čest razlog smanjene porodne težine djeteta i povećane perinatalne smrtnosti. Najnovije spoznaje upućuju da pušenje ometa intelektualno sazrijevanje djeteta. U dobi od 16 godina ova djeca su pokazivala zaostatke kod računanja, čitanja i u govoru u odnosu na svoje vršnjake. Opasnost od hiperaktivnosti kao i odstupanja u ponašanju registriraju se u 22% djece žena koje su pušile u trudnoći, i samo u 8% djece čije su majke nepušačice. Pušenje u trudnoći je osim toga značajan čimbenik rizika za kasniji razvitak alergije, neurodermitisa, kao i astme u djeteta. U ove djece se također učestalo registrira agresivno i tvrdoglavo ponašanje. Oko 12% budućih majki nastavlja pušiti i za vrijeme trudnoće. Pri tome sa svakom popušenom cigaretom raste rizik ometanja pravilnog razvitka djeteta.


POSTAVI ODGOVOR

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.