Jesti dvostruko više hranjivih tvari, ostati aktivna, koristiti domaće lijekove i mijenjati dnevnu rutinu…
Povećana potreba za magnezijem
Postavlja se pitanje zašto tijelo trudnice i poslije dojilje traži više magnezija nego inače i koje su to zadaće koje obavlja taj važan mineral tijekom trudnoće i razdoblja dojenja.
Magnezij je jedna od najvažnijih tvari za ljudski metabolizam. Ovaj mineral aktivira više od 300 tjelesnih enzima, što ga čini nužnim za neometano funkcioniranje brojnih metaboličkih procesa. Osobito pridonosi normalnom funkcioniranju mišića i provođenju impulsa kroz čitavo tijelo.
Tijekom trudnoće, zbog hormonalnih promjena i rasta djeteta i posteljice, potreba za hranjivim tvarima poput magnezija povećana je. Magnezij se pojačano gubi putem mokraće pa je potrebno pojačati njegov unos kako bi se održala ravnoteža u metabolizmu magnezija buduće majke. Osim toga, magnezij pospješuje rast maternice te zdrav razvoj bebinih kostiju i organa. Koliko je bitan za dijete, govori i podatak da u posljednja tri mjeseca trudnoće dijete pohranjuje do 7 mg magnezija svaki dan.
Magnezij je važan i za mišićni sustav, naročito za normalno funkcioniranje mišićnoga sloja maternice, ali i funkcioniranje crijevne peristaltike. Naime, kako je razina ženskih hormona u trudnoći vrlo visoka, pokreti crijeva su usporeni. Tu na scenu stupa magnezij koji može ubrzati pokrete na prirodan način.
Majke trebaju mnogo magnezija i tijekom dojenja, zato jer se velik dio prenosi djetetu putem majčina mlijeka.
Multifunkcionalan i dobro se podnosi – Zbog toga što je magnezij vrsta multifunkcionalnog sredstva i vrlo dobro se podnosi, trudnicama se često preporučuje dodatni unos od početka trudnoće pa sve do završetka dojenja. U slučaju višestruke trudnoće redovit unos magnezija može pomoći u sprječavanju bilo kakvih komplikacija u trudnoći.
Koliko magnezija trudnica i dojilja trebaju – Lječnici i nutricionisti preporučuju da trudnice uzimaju između 360 i 400 mg magnezija dnevno (vidi tablicu), a tijekom dojenja 310 – 360 mg dnevno.
Potrebna količina magnezija u principu bi se trebala postići uravnoteženom prehranom, ali, nažalost, često za to jednostavno nema dovoljno vremena. Da bi se pokrile potrebe za magnezijem za vrijeme trudnoće i dojenja trebalo bi pojesti, na primjer, približno sedam banana, 300 g graška, tri kriške integralnog kruha ili 300 g kikirikija svaki dan. Međutim, posao, planiranje nove faze života i beskrajni kontrolni ginekološki pregledi mogu otežati napore trudnice da se pravilno i uravnoteženo hrani i ujedno pridržava rasporeda unosa dodataka prehrani.
Dvostruko više hranjivih tvari
U trudnoći je osnovno pravilo: ne jedi dvostruko više hrane, nego dvostruko više hranjivih tvari. To je stoga što beba putem posteljice dobiva sve važne hranjive tvari za zdrav razvoj. To znači da nerođeno dijete ipak ovisi o tome što njegova majka jede svaki dan. Zbog toga bi trebalo uglavnom jesti hranu koja sadrži malo energije (kalorija), a mnogo nutrijenata, poput vitamina, minerala i vlakana. Naravno, to ne znači da su trudnice ograničene isključivo na „zdravu“ hranu. Pločica čokolade tu i tamo, komad kolača ili šaka čipsa neće štetiti ni njoj, niti njezinu djetetu.
Pet obroka voća ili povrća dnevno – Lagano kuhani svježi ili kratkotrajno skladišteni proizvodi osigurat će da vrijedni nutrijenti zaista stignu na tanjur. Ako se konzumiraju svježi, voće i povrće prije konzumiranja uvijek treba temeljito oprati kako bi se odstranile bakterije i ostale nečistoće.
Proizvodi od cjelovitog brašna (npr. integralni kruh), smeđa riža i muesli – Sadrže mnoge važne supstancije i složene ugljikohidrate koji će „napuniti“ želudac na dulje vrijeme, a imaju i pozitivnu nuspojavu: cjelovite žitarice sadrže vlakna koja će pokrenuti lijena crijeva u trudnoći.
Proizvodi od obranog mlijeka – Osim što osiguravaju bjelančevine, sadrže i kalcij, koji je potreban trudnici, ali i djetetu za pravilan razvoj kostiju.
Bjelančevine životinjskog podrijetla – U obliku mesa (približno tri puta tjedno) i nemasnih kobasica.
Redoviti obroci koji sadržavaju ribu – Morsku ribu, koja je bogata jodom, trebalo bi konzumirati dva puta tjedno. Višestruko nezasićene masne kiseline u ribi također su važne za metabolizam.
Visokovrijedne biljne masti – To su npr. maslinovo ulje, ulje od uljane repice i ulje od kukuruznih klica. Osiguravaju višestruko nezasićene masne kiseline i preporučljivije su od masti životinjskoga podrijetla, poput maslaca ili masti.
Zdravi „gasitelji žeđi“ – U tu kategoriju ubrajaju se mineralna voda, voćni sokovi i nezaslađeni biljni ili voćni čajevi. Trudnice bi trebale piti najmanje dvije litre tekućine dnevno.
Izbjegavati – Ono što u trudnoći svakako treba izbjegavati je alkohol, sirovo ili nedovoljno kuhano meso, određene vrste kobasica (salame, slanina, šunka), sirova jaja, sirovu ribu, iznutrice te nepasterizirano mlijeko i proizvode od neprokuhanog mlijeka (meki sir).
