Buka i trudnoća-opasnost oštećenje sluha novorodjenčeta

0
347

Buka ili preglasna muzika je uzrok oštećenja sluha izloženih osoba bilo da je riječ o onima koji su tome izloženi na poslu ili u slobodno vrijeme. Manje je poznato kakve učinke može imati izloženost trudnice prekomjernoj buci, i kakve sve posljedice mogu biti po dijete.

buka-trudnocaU maternici je dijete donekle zaštićeno mišićnim tkivom i tekućinom-plodnom vodom, no unutarnje uho se tek razvija, sve su strukture vrlo nježne i osjetljivije nego u odraslih. Prilikom svakodnevnog slušanja (ili izvođenja) npr. disko-muzike, ili rada u okolini gdje je jačina buke iznad 80 dB ovakvi intenzivni zvukovi prenose se na strukture uha fetusa.
Da bismo lakše razumjeli opasnost za bebu opisat ćemo ukratko promjene koje nastaju u odraslih. U odraslih osoba je potrebno 16 sati da se uši odmore od buke jačine 100 decibela koliko obično „trešti“ u disko klubu. Satima nakon izloženosti takvoj buci osobe čuju zujanje u ušima, zvonjavu i sl. ili osjećaju punoću u uhu. Ukoliko buka potraje, šteta može postati teško nadoknadiva i prerasti u gluhoću. U djece i tinejđera osjetljivost slušnog aparata je još veća, pa jedan od pet mladih ima pogoršan sluh, što je tri puta više nego 80-tih godina kada je slušanje glasne muzike prešlo u praksu.
Upravo zbog toga je u većini europskih zemalja uvedena zakonska regulativa o glasnoći muzike u noćnim klubovima. U nas je provedeno istraživanje na mlađoj populaciji 1998. i 1999. godine na uzorku od 12.000 zdravih ispitanika i pokazalo se da u dobi od 16 do 20 godina 11% njih ima oštećen sluh kao posljedicu korištenja elektroakustičkih uređaja, petardi, raketa i raznog vatrenog oružja. u novije doba ovome pridonosi i slušanje MP3 ili Mp4 «playera». Taj je problem izražen među profesionalnim glazbenicima, naročito onima u simfonijskim orkestrima, limenoj glazbi i u rock-sastavima. Svi oni proizvode glazbu oko 100 decibela, a neki i 110 dB. Oštećenja sluha u početku nastaju u području visokih tonova pa ih osoba nije svjesna u početku (npr. visoki tonovi zvona i sl.). Također je manje poznato da izloženost buci i/ili preglasnoj muzici potiče tzv. autonomni živčani sustav, što dugoročno može povisiti krvni tlak ili dovesti do srčane bolesti. Uz to predstavlja izvor psihičke napetosti i stresa.
Trudnica se često brine hoće li njezina beba imati sve prstiće, normalno razvijene organe, hoće li dobro vidjeti i čuti. Razmišlja o prehrani i izbjegava ono što bi moglo nauditi još nerođenom djetetu. Vrlo rijetko se zapita hoće li prevelika buka loše utjecati na razvoj sluha. Prema rezultatima studija na životinjama nakon izloženosti u trudnoći zapažene su promjene u građi stanica pužnice, tog najsloženijeg osjetnog dijela unutarnjeg uha. Ovo se odražava gubitkom sluha u području dubljih tonova. Studije praćenja novorođenčadi i djece majki koje su bile izložene buci tijekom trudnoće (uporaba vatrenog oružja, bučni strojevi na poslu ili sl.) pokazuju da je značajno veći broj djece s oštećenjem sluha u toj skupini, nego u onih koje nisu izložene buci. Zaključeno je da dulja izloženost buci od 100 dB ili više uzrokuje oštećenja sluha novorođenčeta. Istraživanje na 131 djece u dobi 4-10 godina (Quebec), pokazalo je da je tri puta veći rizik oštećenja sluha u onih čije su majke u trudnoći izložene buci od 85-95 dB.
Zdravstveno-radno zakonodavstvo u nekim državama SAD i mnogim razvijenim zemljama Europe zabranjuju ženama za vrijeme trudnoće izlaganje buci u radnom okolišu (80 dB kontinuiranog zvuka i/ili brze impulsne zvukove od 40 dB). Dok je relativno lako ovaj zakon provoditi u industriji, žene zaposlene na poslovima izvođača disco ili druge vrlo glasne muzike teže je ograničiti, a njihova izloženost zvuku je daleko iznad 80 dB, kako je ranije rečeno često je između 110-120 dB.
Prema rezultatima studije na 111 trudnica izloženih buci na poslu i 181 onih sa sličnim uvjetima rada ali bez buke pokazalo se da je u izloženih buci bilo više novorođenčadi s nižom porođajnom težinom (uzevši u obzir da li su rođeni prije predviđenog datuma).

POSTAVI ODGOVOR

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.