Mobing

0
236

mobing1Razni oblici maltretiranja, zapostavljanja, šikaniranja, jednom rječju psihološkog terora na radnom mjestu od strane jednog ili više pojedinaca, odavno su sastavni dio naših života i o tome se doskora nije toliko glasno govorilo.
Stupanjem na snagu Zakona o zabrani zlostavljanja na radu, zaposleni i poslodavci u Srbiji, dovedeni su u položaj da se zamisle nad onim što im dešava. Prvi da pronađu način da se zaštite, drugi da, zarad dobrog poslovanja, prepoznavanjem negativnih efekata mobinga, međuljudske odnose vrate ili postave na zdrave noge.
Podsjetićemo, zlostavljanje na radu – mobing ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, zdravlja i položaja zaposlenog. To prouzrokuje strah i stvara neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo okruženje, pogoršava uslove rada ili dovodi do toga da se zaposleni izoluje ili navede da na sopstvenu inicijativu napusti posao.
Konfliktna situacija na radnom mjestu, uglavnom, za rezultat ima loše poslovanje bez obzira da li se radi o državnim ustanovama ili običnoj trgovinskoj radnji. Žrtva (e) mobinga, najčešće se, uslijed pojačanog pritiska, razbolijeva (psihološke smetnje) i često zbog bolovanja odsustvuje s posla.
Kako smo već gore naveli, krajnji cilj mobinga i jeste da žrtva napusti posao i u tom smislu mober do cilja igra na više načina, između ostalog spriječavanjem obavljanja radnih zadataka ili stalnom obezvrijeđivanju rezultata rada, širenjem izmišljenih priča o žrtvi i namjernim izazivanjem stresa, odnosno napadima na psihičko zdravlje žrtve…
Dosadašnja praksa pokazala je da su ljudi iz straha od otkaza dugo ćutali i trpjeli što šta. Povećan broj posjeta advokatskim kancelarijama i pisanje tužbi u posljednje vrijeme, navode na zaključak da je narodu dosta zlostavljača čim su spremni da uđu u sudski postupak. A, ovim zakonom, omogućeno im je da prijave mobing i da tokom trajanja procesa budu zaštićeni od raskida ugovora o radu ili eventualnog stavljanja na spisak viška zaposlenih.
Po Zakonu o zabrani zlostavljanja na radu, zaposleni ima pravo da kod poslodavca ostvari zaštitu od ponašanja koje predstavlja zlostavljanje, ali i dužnost da se uzdrži od ponašanja koje predstavlja zlostavljanje i ponašanja koje predstvalja zloupotrebu prava na zaštitu od zlostavljanja
Takođe je predviđeno da zaposleni koji vrši zlostavljanje, kao i zaposleni koji zloupotrebi pravo na zaštitu od zlostavljanja, odgovoraju za nepoštovanje radne discipline, odnosno povredu radne dužnosti. Član 11. pomenutog Zakona, doslovce kaže da zloupotrebu prava na zaštitu od zlostavljanja čini zaposleni koji je svjestan ili je morao biti svjestan da ne postoje osnovani razlozi za pokretanje postupka za zaštitu od zlostavljanja, a pokrene i inicira pokretanje tog postupka sa ciljem da za sebe ili drugog pribavi materijalnu ili nematerijalnu korist ili nanese štetu drugom licu. Poslodavac je odgovaran za štetu koju odgovorno lice ili zaposleni vršeći zlostavljanje prozrokuje drugom zaposlenom.
Prepoznavanje mobinga i preduzimanje odgovarajućih poteza definisanih zakonom (posredovanje na prvom mjestu) vrlo je važno, s tim što i jedna i druga strana (žrtva i mober) moraju kompletno stanje potkrepiti dobrim dokazima kako sjutra, zbog ishitrenosti, ne bi snosili posljedice.

POSTAVI ODGOVOR

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.