|
vitamini
|
petak, 09 decembar 2011
musteknet
 Susreću se termini pravilna ishrana, zdrava ishrana, uravnotežena ishrana i skoro da se može reći da to podrazumeva istu stvar. Ali ishrana nije pravilna niti zdrava ukoliko ispunjava unos odgovarajuće količine energije hranom. Ishrana, da bi se reklo da je pravilna, treba i da zadovolji i unos potrebnih zaštitnih (vitamina i minerala) i gradivnih materija (belančevina, masti i ugljenih hidrata). Ali ni to nije dovoljno. Namirnice treba prvo dobro i pametno odabrati, dobro međusobno iskombinovati, pripremiti je na pravi način i unositi je u nekoliko obroka. Nakon svega toga onaj ko je unese treba da se oseća dobro. Ovo možda izgleda jednostavno, ali nije. Obično želja da se hranimo zdravo nije dovoljna, potrebno je mnogo truda i upornosti. Uložite napor za vaše zdravlje i vašu vitalnost! Izvor:nutricionisti.org
petak, 09 decembar 2011
musteknet
Količina želje za seksualnim odnosima, koja se zove i libido, menja se tokom života i povezana je sa emocionalnim i s fizičkim faktorima, kao što su umor, stres, bolest, problemi u vezi. Prvi korak jeste da prepoznate uzrok.Kao i kod drugih oblika ljudskog ponašanja, naše potrebe za seksom se razlikuju. Ne postoje pravila i nema normale. Slab polni nagon sam po sebi nije razlog za zabrinutost ako ste vi i vašm partner zadovoljni učestalošću polnih odnosa. Međutim, smanjenje interesovanja za seks može da upućuje na neki dublji razlog. Depresija i drugi psihički poremećaji mogu da izazovu smanjenje polnog nagona, a takođe i fizičke bolesti kao što su artritis i dijabetes. Niz lekova, među ostalima i neki antidepresivi i lekovi za snižavanje krvnog pritiska, mogu da umanje polni nagon. Neki stariji muškarci imaju teškoće sa postzanjem ili održavanjem erekcije. Žene posle menopauze ne žele polne odnose zbog bola koji je posledica suve vagine ili drugih promena povezanih s hormonima. Ishrana: * jedite namirnice bogate vitaminima A, B i E, magnezijumom, manganom, cinkom, esencijalnim masnim kiselinama i belančevinama. Ove hranljive materije su važne za proizvodnju polnih hormona i održavanje zdravlja reproduktivnih organa; * svakodnevno jedite sveže voće i povrće kako bi ste dobili najveću moguću količinu vitamina i minerala; * izbegavajte preveliku količinu alkohola, on škodi seksualnom životu; * za bolje opuštanje i mušakarcima i ženama jedna šolja dnevno kamilice; * redovno vežabajte kako bi ste imali više opšte, pa i seksualne energije. To će Vam pomoći da se oslobodite napetosti i povećaće vam svest i veru u sopstveno telo; * dovoljno spavajte. Umor je jedan od glavnih uzroka gubitka polnog nagona; Objavljeno u dnevnom listu Politika
sreda, 02 novembar 2011
musteknet
 Vitamini, aminokiseline i proteini neophodni su za očuvanje zdravlja, ali njihovo nekontrolisano konzumiranje, bilo kroz hranu, bilo suplementima, može izazvati više štete nego koristi
O važnosti ishrane za očuvanje zdravlja suvišno je govoriti, to je istina poznata i laicima i lekarima. Nedoumice nastaju kada se svako od nas zapita - hranim li se zdravo i da li moj organizam dobija sve što mu treba i u dovoljnim količinama? Obilje saveta koji izviru sa novinskih stubaca i elektornskih medija često zbunjuju, pa smo skloni da na svoju ruku u apotekama kupujemo preparate kao dodatke ishrani ili, pak, da jedemo sve ono što se generalno preporučuje ne razmišljajući da li nam ta hrana prija i da li je organizmu, uopšte, i potreban doping vitamima, mineralima, aminokiselinama, proteinima ili probioticima.
O ovoj temi razgovaramo sa dr Momom Jakovljevićem. Sagovornik Vive, vrhunski je hirurg i pomoćnik direktora KBC „Dr Dragiša Mišovović", od 1992. godine i lekar Košarkaškog saveza Srbije. Naš sagovornik u svetu mode važi za urbanu legendu, jer se nekada, dok je studirao, bavio manekenstvom, nudili su mu posao svetski poznati kreatori, ali... ljubav prema medicini nije imala premca, pa je svoju lekarsku karijeru, dugu više od 30 godina, posvetio prevenciji bolesti i promovisanju zdravih stilova života čiji je deo, svakako, i način ishrane. Tako se i nameće pitanje - umemo li da se hranimo zdravo i da li postoji univerzalni recept zdrave ishrane.
petak, 15 jul 2011
musteknet
Čudesno voće ima blagotvoran učinak na mnoge zdravstvene probleme Vitamini, minerali, biljna vlakna, flavonoidi, sve to sadrže kupine, koje nisu samo ukusno voće, nego zahvaljujući svom sastavu imaju blagotvoran učinak na mnoge zdravstvene probleme. Osim ploda kupine, koji se koristi za pravljenje sokova, džemova, vina, te u kolačima i raznim slasticama, i lišće kupine može se iskoristiti za razne čajeve. Čaj djeluje na snižavanje krvnog tlaka, a pomaže i kod paradentoze. Mladi izdanci i listovi kupine, zajedno s mladim izdancima koprive, bazge, jaglaca i šumske jagode čine poznati proljetni čaj, koji služi za čišćenje krvi. Čajni pripravak od listova kupine s medom i propolisom otvara apetit i liječi želudac. Poput ostalog tamno obojenog voća, kao što su borovnice i grožđe, kupine sadrže bioflavonoide, koji djeluju kao jaki antioksidansi i sprečavaju stvaranje slobodnih radikala. Povećavaju apsorpciju vitamina C te pomažu očuvanju kolagena.
Kupinovo vino protiv anemije
Od davnina su poznata ljekovita svojstva kupinova vina, koje je bogato vitaminima i mineralima, te ima veliku hranjivu vrijednost. Posebice je učinkovito u borbi s anemijom, koja u pravilu nastaje zbog manjka željeza u krvi. Stručnjaci preporučuju da se kroz određeno vrijeme uzima decilitar kupinova vina dnevno, pola sata prije jela. To bi trebalo trajati barem mjesec dana kako bi se mogli pokazati učinci konzumiranja tog ne samo ljekovitog nego i vrlo ukusnog napitka koji se dobiva vrenjem zrelih plodova kupine. Kupinovo vino osim željeza i drugih minerala, sadrži i velike količine vitamina C i B, te folnu kiselinu i pektin. Osim kod anemije, kupinovo vino djeluje i kod problema s probavom, cirkulacije, regulacije tlaka, iscrpljenosti, jača imunitet i otpornost organizma. Pojačava apetit, te doprinosi boljoj izmjeni tvari u organizmu. Također povoljno djeluje i na pojedine kožne bolesti.
Opširnije...
ponedeljak, 11 jul 2011
musteknet
Poboljšajte zdravlje kože, stimulirajte proizvodnju kolagena te ojačajte prirodnu zaštitnu barijeru kožeNakon izloženosti kože hladnoći,vjetru, snijegu i kiši, sada kožu treba pripremiti za nove vremenske uvjete i izlaganje suncu, te zaštititi od štetnog UV zračenja. Sve te promjene, ne poduzmete li potrebne korake, odrazit će se ponajprije na licu, gdje koža gubi elastičnost, gipkost, sklonija je nastanku bora, gubi vlažnost, a vaš ten mladolikost i svježinu. Korištenje vitaminskih krema, te ciljanih tretmana koji pomažu da se hranjivi sastojci iz kozmetičkih preparata bolje upiju i prodru duboko u slojeve epiderme, poboljšat će zdravlje kože, stimulirati proizvodnju kolagena, te ojačati prirodnu zaštitnu barijeru kože.
Koži trebaju vitamini
Vitamin E je antioksidans koji se nalazi u većini krema za dnevnu njegu, daje koži nježnost i mekoću, reducira prijevremeno starenje, djeluje kao «čistač» slobodnih radikala i smanjuje nadraženost. Također poboljšava cirkulaciju, te ima povoljno djelovanje na učvršćivanje tkiva. Vitamin A stimulira proizvodnju kolagena. Provitamin B5 i ostali B vitamini imaju veliko značenje za kožu kao regulatori izmjene tvari, važni su za disanje kožnih stanica. Vitamin E je antioksidans, koji štiti prirodnu barijeru kože i čini je glatkom. Vitamin F u uskoj je vezi s izmjenom tvari masti i ugljikohidrata. Ukoliko tijelu nedostaje vitamin F to se očituje u lošoj koži, na kosi i noktima te na pomanjkanju masnoće, ljuštenju, opadanju kose. Koža izgleda suho, uvelo.
Opširnije...
subota, 25 jun 2011
musteknet
Maslac ili margarin? I danas se to pitaju mnogi, nakon što su proteklih desetljeća zdravstveni autoriteti jednu pa drugu namirnicu proglašavali štetnom. Međutim, prema riječima nutricionistice dr. sc. Darije Vranešić-Bender, ni margarin ni maslac nisu nezdravi u umjerenim količinama Margarin se dobiva od biljnih ulja, pa je bogat nezasićenim masnim kiselinama i siromašan potencijalno štetnim zasićenim masnim kiselinama, a obogaćen je vitaminima topivim u masti i ne sadrži kolesterol. Prije petnaestak godina uočeno je da transmasne kiseline koje nastaju hidrogeniranjem biljnih ulja, odnosno tijekom proizvodnje margarina imaju izrazito štetno djelovanje na krvne žile. 'Stoga su unazad pet godina proizvođači izbacili nepoželjne transmasne kiseline iz margarina', kaže dr. Vranešić-Bender. Maslac je, pak, izrazito bogat zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom čiji je unos također potrebno ograničiti, ali je i bogat korisnim masnoćama poput konjugirane linolenske kiseline te vitaminima topivim u masti.
Opširnije...
subota, 16 jul 2011
musteknet
 TOKOM vrelih dana osveženje potražite i u supama koje se služe hladne, a obiluju vitaminima. Pripremaju se lako i brzo, a vaš izbor može da bude grčka supa od krastavaca. Potrebno je: 600 g jogurta, 250 ml vode, krastavac, kašika maslinovog ulja, kašičica sirćeta, suva nana, čen belog luka. Priprema: Krastavac očistite od semenki, pa četvrtinu izmiksajte sa svim preostalim sastojcima. Smesa treba da postane glatka. Posolite je, pobiberite i dodajte ostatak krastavca. Supu hladite oko jedan sat u frižideru. Služite je u činijama ili šoljama, a kao dekoraciju koristite sveže listove bosiljka. Izvor:Novosti.rs
nedelja, 30 januar 2011
musteknet
Ako je razvijen refleks sisanja i refleks gutanja, nedonošče stavljamo da sisa.Ukoliko je razvijen samo refleks gutanja a nije razvijen refleks sisanja dete moramo hraniti kašičicom ili pipetom.Ako nije razvijen ni jedan refleks mora se hraniti sondom.Prednost hranjenja sondom jeste u tome što se izbegava aerofagija pa time i aerokolija, dete se ne zamara koji čini kada se doji, ili se hrani kašičicom odnosno pipetom i može se bolje dozirati.Sondom hranimo decu ispod 1500 grama. Humano odnosno ženino ili majčino mleko je prvo pri izboru tipa hranjenja, zbog njegove lake digestibilnosti i tolelancije bez regurgitacije ili abdominalne distenzije.Drugi izbor hranjenja je industrijski proizvod namenjen za nedonošenu decu.Daje se prema uputstvu.Naznačena je doba starosti deteta i kilogram telesne težine. Energetska potreba iznosi 90 Cal.na kg/telesne težine za održavanje svoje telesne mase zatim 120 Cal. na kg/telesne težine ako želimo da dobija na težini-napreduje.Količina kalorija prvih dana je znatno manja:u početku 50 Cal na kg/telesne težine a od 15- og dana uzrasta do mesec dana 90 Cal. da bi se posle tog vremena prešli na 120 Cal.na kg/telesne težine. Potrebe za vodom takodje se postepeno povećavaju i to: -od 3.dana 50 ml. tečnosti na 1 kg /telesne težine, -od4. dana 75 ml. tečnosti na 1 kg /telesne težine, -od 5.dana 80 ml. tečnosti na 1 kg/telesne težine, -od 8.-10. dana 100-150 ml. tečnosti na 1 kg/telesne težine, -posle ovog vremena 150 ml. tečnosti na 1 kg/telesne težine. Potrebe za proteinima veće su nego kod normalno rodjenog deteta, jer nedonošče brže raste.Količina proteina za 24 časa kod nedonoščeta je dvostruko i iznosi 4-7 grama na 1 kg/tel.tež. Poterbe u ugljenim hidratima znatno su veća iznosi 10-15 pa i 20 gr. na kg/tel.tež. a nedonošče ih dobro podnosi i iskorišćuje. Potrebe u mastima su manja i iznose 2-3 grama na 1 kg/telesne težine.Nedovoljno se iskorišćavaju i loše podnose. Potrebe za mineralnim solima i vitaminima: -vitamin D potrebno je dati 1000-2000 IJ. dnevno od druge nedelje života, -vitamin A potrebno je dati 3000-5000 IJ. dnevno od druge nedelje života, -vitamin C potrebno je dati 50-100 mg. dnevno od druge nedelje života , -vitamin K 1-2 mg. po rodjenju i vitamin E 50 mg. dnevno u lečenju skleredema, intramuskularno osim ove terapije daje se još gvoždje i B komplex vitamin od 5.nedelje života.
Broj obroka i razmaci
Postoje mnogobrojne šeme ishrane nedonoščadi.Nekad su hranjeni na svaka dva sata tj. deset puta dnevno.Pokazalo se da je ovo nepotrebno može da bude sa izvesnim opasnostima. Ishrana na svaka dva sata podrazumeva veći broj obroka, a time i veću opasnosti od aspiracije mleka u pluća, remeti mu san, odmor i predstavlja uznemirenje i često budjenje. Broj obroka se kreće od 8-12 u toku 24 časa.U prvoj nedelji ni jedno nedonošče ne stavlja na dojku.Hranjenje mlekom se počinje od drugog ili trećeg dana zbog aspiracije. Evo jedne šeme ishrane nedonoščadi: Prvi dan:40 ml./kg adaptiranog mleka uz davanja 5% glikoze, Drugi dan:60 ml./kg adaptirano mleko za nedonoščad, Treći dan:90 ml./kg adaptiranog mleka za nedonoščad, Četvrti dan:120 ml./kg adaptiranog mleka za nedonoščad Šesti dan:150 ml./kg industrijskog mleka za nedonoščad. Posle treba povećati na 180 ml./kg za 24 časa izmedju 10.-20. dana. Jedna šema za nedonošeno dete: Nedonošče sa telesnom težinom 1250-1500 g. Prvi dan:ni mleka ni vode eventualno 10 ml. fiziološkog rastvora subkutano. Drugi dan:3-5% rastvor dekstroze Treći dan: kolostralnog ili ženinog mleka 25 ml. (bočicom, kašičicom, pipetom) Nedonošče sa telesnom težinom 1500-1750 g. Prvi dan:ni mleka ni vode eventualno 10 ml. fiziološkog rastvora subkutano. Drugi dan:kolostralno mleko-ženino mleko 30 ml. oko 7.og dana 100 ml. ženinog mleka sa dodatkom 3-5% dekstroza. Nedonošče sa telesnom težinom 1750-2500 g. prvi dan:posle isteka 12 sati po rodjenju daje se 3-5% dekstroza, drugi dan:kolostralno ili ženino mleko 25-35 ml. dnevno sa dodatkom 5% dekstroze, od 7. dana se povećava količina mleka daje se 150 ml.na kg/telesne težine u toku 24 časa.Dalje se povećava količina mleka prema uzrastu i kg telesne težine deteta.
subota, 14 maj 2011
musteknet
 Proteinska, 100% voćna, s čarobnom juhicom. nema te dijete koju niste probali. Zaključak: što je previše, previše je! Povlačite crtu, problemu ste odlučili pristupiti zrelo i ozbiljno: spremni ste mijenjati svoje prehrambene i životne navike, no nipošto ne namjeravate zaboraviti gurmanske užitke i poslastice.
Želite li smršati polako, bez 'loptanja' kilama i naći ukusni prehrambeni režim kojeg ćete se držati - zauvijek. Povrće je tu izvrsno rješenje. Osim što je glavni izvor vlakana nužnih za dobar metabolizam, ono organizam opskrbljuje brojnim vitaminima i oligoelementima, a često i polifenolima, te beta-karotenima, snažnim antioksidantima koji usporavaju starenje.
Opširnije...
sreda, 27 april 2011
musteknet
 Ako ste mislili da je proso samo zrnevlje za ptice, razmislite još jednom. Proso sjajno ide uz mnoga jela, a možete ga naći u najbližoj prodavnici zdrave hrane. Proso je sitno okruglasto zrnevlje i obično je bele, žute ili sive boje. Dobar je izvor magnezijuma, za koji se zna da smanjuje tegobe kod migrene i astme, snižava krvni pritisak i holesterol. Pored toga, sadrži i fosfor koji je nephodan kostima, ćelijama u organizmu i raznim procesima metabolizma.
Proso je veoma stara namirnica i verovatno prva žitarica koja je korišćena u ishrani. Pominje se i u Bibliji, a u to vreme se često koristilo za pravljenje hleba. Proso je ponikao u Severnoj Africi, Etiopiji, gde se uzgaja još od preistorijskog perioda. I dana danas mnoge afričke države uzgajaju proso, pogotovo Nigerija, a veliki proizvođači su Indija i Kina. Danas je proso zaslužno za ishranu oko trećine stanovništva planete.
Proso ima veoma teško svarljivu ljusku, pa da bi se moglo koristiti u ishrani ljudi, proso se treba oljuštiti. Ovaj proces ne uništava nutritivna svojstva prosa. Proso ima neverovatno brz rast i od sadnje do žetve dovoljno je čekati 65 dana. Proso može rasti u veoma sušnim uslovima. U sirovom stanju proso ima 378 kcal/100g.
Opširnije...
|
|
|
|
|
|