Saznajte sve što Vas interesuje o Trudnoći - Majčino Mleko, Dojenje, Ishrana Bebe

kontuzija
hepathrombinHepathrombin 30.000 & 50.000
(heparin)
antitrombotik, antiflogistik, antieksudativ
mast i gel
ATC C05BA53
Sastav
100 g masti sadrži:
heparin natrijum 30.000 IJ
100 g gela sadrži:
heparin natrijum 30.000 IJ
100 g masti sadrži:
heparin natrijum 50.000 IJ
100 g gela sadrži:
heparin natrijum 50.000 IJ
Mehanizam dejstva i farmakokinetika
Hepatrombin je preparat prirodnog heparina u obliku masti i gela. Pored heparina u sastav preparata
ulaze alantoin i dekspantenol. Heparin sprečava koagulaciju krvi, a time i stvaranje tromba u vaskularnom
sistemu. Heparin brzo prodire kroz kožu i deponuje se u rožastom sloju derma, tako da ispoljava isključivo
lokalno dejstvo. Pomoćne supstance alantoin i dekspantenol pomažu epitelizaciju, granulaciju i
regeneraciju tkiva.
Masna podloga preparata Hepatrombin masti omogućava prodiranje aktivnih komponenti kroz kožu,
njihovo brzo otpuštanje i resorpciju, što dovodi do optimalnog terapijskog efekta.
Opširnije...  
Subduralni_hematomSubduralni hematom je povezan sa traumom glave.Postoji akutni i hronični oblik.uzrok nastanka može biti udarac glavom u neki predmet, ili nakon gubitka svesti.Kod osobe koje često konzumiraju alkohol, nastaje zbog fragilnost krvnih sudova i nakon učestalih trauma.

Klinička slika:

Akutna forma subduralnog hematoma može biti jedno ili obostrano sa raznim oštećenjem mozga (kontuzija, laceracija, komocija).U zavisnosti od lokalizacije simptomatologija je različita.Hronični subduralni hematom se inkapsulira i likvor prelazi kroz kapsulu i zaraste u hematom, daje sliku tumoroznog stanja.Vrši pritisak na  moždano tkivo sa raznim simptomima kao glavobolja, povraćanje, poremećaj vida i govora, konfuznost, apatija, epileptični napad, pospanost i Hornerov sindrom koji se sastoji od ptoza, mioza i enoftalmus.Sa strane hematoma vidi se Hačinsonova zenica-proširena zenica.Ova simptomatologija asocira na moždani tumor ili vaskularnu demenciju.Sa napredovanjem bolesti nastaje hemipareza (oduzetost polovine tela) uglavnom na suprotnoj strani od hematoma.

Dijagnoza:

Postavlja se na osnovu kliničke slike, CT-om, Skenerom.

Lečenje:

Isključivo hirurško u zavisnosti od ostalih oštećenja.Primenjuju se kortikosteroidi, često se hematom spontano resorbuje i nema potrebe za hiruršku intervenciju.
 
Povrede mlečnih zuba mogu uzrokovati velike smetnje u razvitku trajnih zuba.One mogu postati manifestne tek više godina nakon trauma.Pre svega luksacija trajnog zubnog zametka prema unutra posledica je kontuzije.Od estetskog je značaja obojenost cakline i dentina koja nastaje zbog ulaska krvnog pigmenta u čvrsto tkivo koje se stvara.Najznačajniji su teški caklinski defekti.Zakržljalo stvaranje korena ili promena mesta zametka zuba, što dovodi do retencije zuba, ili prodora zuba u krivom smeru.Defekti cakline kao i krnji zubi kod mlečnih zuba uzrokovani su teškim oboljenjima majke za vreme trudnoće.Dentifikacija mlečnih zuba pada uglavnom za vreme intrauterinog života.Poremećaji okoštavanja mlečnih zuba relativno su retki jer je kalcifikacija u majčinoj utrobi obično optimalna.Medjutim poremećaju kalcifikacije u prvim mesecima života su vrlo česti, jer metabolizam kalcijuma i fosfora vrlo labilan.zato se vide hipoplazije cakline na prostranim uglovima trajnih sekutića i na griznim delovima molara, oko šeste godine.Lakši poremećaji kao rahitis, poremećaj ishrane, hronična hipokalciemija izazivaju samo trakaste hipoplazije  cakline.Kod luksacije trajnih zuba može se neposredno repozicijom ili pomoću udlage održati vitalitet zubne pulpe.Naročito u slučajevima kad još nije završeno stvaranje korena pre 14. godine života.Kad je tok povoljan zubi se zaleče i mogu se decenijama održti.
 
Definicija
Naziv ozljeda glave je opći izraz kojim se opisuje bilo kakva trauma glave, ili još specifičnije, mozga.

Uvod
Tvrde, debele kosti lubanje štite mozak. Usprkos ovoj prirodnoj zaštiti mozak se može ozlijediti. Ozljede glave usmrte ili onesposobe više ljudi mladih od 50 godina nego bilo koji drugi oblik neurološkog oštećenja te su nakon rana zadanih vatrenim oružjem drugi vodeći uzrok smrti muškarca mladih od 35 godina. Gotovo polovica osoba s teškim ozljedama glave umire. Mozak može biti oštećen čak i ako kost nije probijena. Mnoge ozljede nastaju zbog iznenadnih akceleracija, ubrzanja koje slijedi nakon odbacivanja, npr. nakon snaznog udara u glavu; ili iznenadne deceleracije kad glava udari u nepokretni objekt. Akceleracijske-deceleracijske ozljede još se nazivaju coup/countercoup, sto su francuski nazivi za udar i protuudar.

Vrste ozljeda glave
Prijelom (fraktura) lubanje - prekid kontinuiteta kosti koja okruzuje mozak i druge strukture unutar lubanje.
Linearna fraktura lubanje - jednostavan prijelom lubanje koji je uglavnom u obliku relativno ravne linije. Može nastati nakon naoko neznatnih trauma glave (pad, udarac u glavu npr. kamenom, stapom ili drugim objektom, posljedica prometnih ozljeda). Linearna fraktura lubanje nije ozbiljna ozljeda osim ako ne postoje dodatna ostećenja mozga i dugih struktura u lubanji.
Utisnuta fraktura lubanje - cesta je nakon snaznih udara tupim objektima, najčešće čekićem, stijenom ili nekim drugim teškim, ali manjim objektom. Ovakvi udarci uzrokuju "rupe"u lubanji s utisnućem kosti. Ako je dubina utisnuća jednaka barem debljini okolne kosti, cesto je potrebno uraditi kirurski zahvat kako bi se podigli utisnuti komadići kosti i pregledao mozak radi moguce ozljede. Minimalna utisnuća kosti su manja od debljine kosti. Neki prijelomi uopće nisu utisnuti. Obicno ne zahtijevaju kirurski zahvat osim ako se ne opaze druge ozljede.
Prijelom baze lubanje - uslijed silovitih tupih trauma nastaje prijelom kostiju koje oblikuju bazu lubanje. Ovi prijelomi se cesto spajaju sa supljinama sinusa. Ovakva komunikacija može uzrokovati prodor mikroorganizama u lubanju i infekciju. Kirurski zahvat nije potreban ako ne postoje druge ozljede.
Intrakranijalna hemoragija - naziv je za krvarenje unutar lubanje, a dijeli se na nekoliko skupina:
- subduralni hematom: krvarenje između meke i tvrde mozdane ovojnice nastalo zbog rastezanja i pucanja vena. Ovaj hematom može nastati akutno, iznenada, nakon ozljede, ili kronicno - nakupljati se tijekom duzeg vremena od ozljede. Kronični subduralni hematom cesto se javlja kod starijih osoba čije su vene krhke i rastegnute te lakše pucaju i nakon manje ozljede. Ovaj oblik krvarenja je potencijalno opasan i cesto zahtijeva hitan kirurski zahvat.
- epiduralni hematom: krvarenje između tvrde mozdane ovojnice i kosti lubanje: nastaje kad pukne srednja meningealna arterija. Najčešće je rezultat ozljede sljepoočne regije,ne regije glave. Ovo je stanje ozbiljno i cesto zahtijeva hitan kirurski zahvat.
- intraparenhimno krvarenje/kontuzija mozga: ovi nazivi opisuju krvarenje u tkivu samoga mozga. Kontuzija, odnosno nagnječenje, je ozljeda mozdanog tkiva koja najčešće ne zahtijeva posebnu intervenciju, slično kao potres mozga. Moguća je posljedica oteklina mozga. Intraparenhimno krvarenje je nakupina krvi u mozdanom tkivu. Manja krvarenja mogu prestati bez ikakvog lijecenja i obicno ne uzrokuju veće probleme. Veća i ozbiljnija krvrenja zahtijevaju kirurski zahvat.
Zatvorene ozljede mozga - ovaj opći pojam opisuje sve ozljede mozga ili struktura unutar lubanje koje nisu uzrokovane otvorenom ranom. Mogu biti vrlo male ili smrtonosne.

Uzroci
Svi oblici ozljeda mozga mogu biti uzrokovani mehaničkom traumom. Najčešće su posljedica prometnih ozljeda, napada i padova. Kod djece su cesto posljedica rekreacijskih aktivnosti, npr. pada s bicikla, klizanja, rolanja ili skateboardinga. Malen, ali znacajan broj ozljeda glave kod djece rezultat je zlostavljanja.
Ozljede nanesene vatrenim ili hladnim oružjem također su ceste.

Znakovi i simptomi
Simptomi ovise o težini i tipu ozljede. Manje ozljede mogu uzrokovati samo glavobolju, kratkotrajnu zbunjenost ili gubitak svijesti, zamućen vid, mucninu i povracanje.
Teza ozljeda uzrokuje tezi i dugotrajniji gubitak svijesti, moguce misićne grceve, trajne neuroloske poremećaje ili čak i smrt. Neuroloski ispadi ukljucuju paralizu, grčevite napadaje, poremećaje govora, vida, sluha, hodanja itd.

Dijagnoza
Na temelju opisa situacije u kojoj se dogodila ozljeda i pregleda ozlijeđenog postavlja se sumnja na ozljedu glave ili dijagnoza ako je ozljeda očita. Prijelom lubanje dokazuje se rentgenskom pretragom. Ako se sumnja na ozljedu mozga napravi se CT snimka. MR se rijetko radi odmah; može se uraditi naknadno ako se želi procjena težine ozljede mekih struktura unutar lubanje. Ako se sumnja na krvarenje može se uraditi angiografija. Dodatne pretrage odreduju se ovisno o stanju bolesnika i drugim ozljedama.

Lijecenje
Lakše ozljede mogu se lijeciti kod kuće. Potrebno je zaustaviti krvarenje, a ako se pojavi potkozno krvarenje ili otekline staviti led, ali ne direktno na kozu. Led se stavlja tijekom 20-30 minuta i može se ponavljati svako 2-4 sata ako je potrebno. Ozlijeđenog je potrebno hitno odvesti k lijecniku ako postoji:
- gubitak svijesti
- nezgodan pad ili jak udarac, čak i ako ne postoji gubitak svijesti
- povraćanje
- zbunjenost
- pospanost
- slabost ili nemogućnost hoda
- teška glavobolja
Najbolje je odmah pozvati Hitnu pomoć, a ako se ozlijedenog mora transportirati najbolje je to učiniti uz sto manje pomicanja. Cesto se pogrešno vjeruje kako je ozlijeđenog važno održati budnim nakon udarca u glavu. Djeca su cesto vise emocionalno nego fizički uzbuđena čak i nakon manje ozljede pa će se nakon plakanja smiriti i kad se umore cesto zaspati. Dijete ili odraslog s ozljedom glave ne treba držati budnima. Cesto je čak i bolje kad liječnik probudi dijete koje je sad mirno i odmorno. Ako se osobu koja je bila dobro nakon ozljede kasnije ne može probuditi ili je to vrlo teško, to ukazuje na tezu ozljedu i potrebno je hitno pozvati liječnika.
Bolesnici s manjim ozljedama upućuju se na kućno liječenje koje se sastoji od odmora, ležanja u zamračenoj prostoriji, uzimanja tekućine i eventualno analgetika.
Posjekotine se obrade nakon čišćenja i davanja lokalnog analgetika šivanjem. Ako je potrebno provodi se cijepljene protiv tetanusa.
Osobe s težim ozljedama uvijek se primaju u bolnicu. Ponekad ozljede glave uzrokuju povećanje tlaka u lubanji pa će biti potreban kirurški zahvat. Mogu se dati lijekovi za sprječavanje grčevitih napadaja. Ako su se grčevi već pojavili liječenje uglavnom nije potrebno jer se grčevi rijetko ponavljaju. Antibiotici se ne daju kad se radi o zatvorenim ozljedama glave, a kad se radi o otvorenim ozljedama njihova primjena ovisi o liječniku.
Krvarenje unutar lubanje zahtijeva hitnu procjenu stanja i po potrebi kirurški zahvat.

Prognoza
Ishod ovisi o vrsti i težini ozljede glave. Čak i najmanje ozljede mogu imati dugotrajne posljedice, obično psihičke promjene, promjene memorije i teškoće učenja. Ozbiljne i teške ozljede glave mogu završiti potpunim oporavkom, a isto tako teškim posljedicama i čak smrću.

Prevencija
Sprječavanje ozljeda glave provodi se uporabom zaštitnih sredstava na radu i u sportu, prvenstveno kaciga tijekom vožnje bicikle, rolanja, vožnje motocikla i sličnih aktivnosti. Sigurnosni pojasevi i zračni jastuci sprječavaju ozljede glave u prometu. Najčešći uzrok prometnih nezgoda jest vožnja u pijanom stanju sto je svakako potrebno izbjegavati.
Padovi se sprječavaju osiguravanjem rizičnih mjesta: stubišta, kada za kupanje, uvrnuti tepisi i niski dijelovi kućnog namještaja.
Izvor:Medicina.hr

 

 
Kraniocerebralne i spinalne mehaničke povrede, čine veliku grupu povreda s visokim indeksom mortaliteta i vrlo su značajne zbog posledica invalidnosti i ozbiljni ireverzibilni mentalni poremećaji ličnosti.Sve povrede dele se na:
-Otvorene  i
-Zatvorene povrede.
Pri otvorenim povredama svi slojevi do moždanog tkiva su otvoreni, bez obzira da li je moždana supstanca intakna ili povredjena.
Izvesni autori povrede dele na :
-Zatvorene povrede,
-impresione frakture lobanje i
-komplikovane frakture lobanje.
Pri zatvorenim povredama glave nema povreda lobanje ili postoji samo linearna fraktura.Tu se ubraja potres mozga, edem mozga, kontuzije i laceracije mozga.
Pri impresionim frakturama lobanje frakturirani deo kosti pritiska moždanu supstancu.
Kod komplikovanih fraktura postoji rascep i direktna komunikacija izmedju lacerirane opne i mozga.
Na osnovu izloženog gledište danas je podela sledeća:
*potres mozga  (commotio cerebri),
*kontuzija i laceracija ( contusio et laceratio cerebri),
*kompresija mozga  ( compressio cerebri),
Koja je najčešće izazvana epiduralnim i subduralnim krvarenjem.
Kod kraniocerebralnih povreda postoji jedan interesantan sindrom poznat kao "Spacio-kompresivni sindrom".To je poremećaj intrakranijalne prostorne ravnoteže izmedju koštanih delova i mozga.U nastavku ovog sindroma učestvuju:mozak, krvni sudovi mozga i likvorni sistem, koji uvećavaju zapreminu mozga i izazivaju pritisak na koštani deo glave.Pošto kosti glave mogu vrlo malo da se šire, brzo nastaju mehanička, strukturalna oštećenja mozga.Najčešći simptomi Spacio-kompresivnog sindroma su:
usporen puls, povećan arterijski krvni pritisak, glavobolja s mukom i povraćanjem, porast  temperature, zbog oštećenja termoregulacionih centara,smetnje disanja, epileptički napad, poremećaj svesti do kome, smrt kao konačan ishod terapijske nemoći.
 
 

Korisni Linkovi

Ko je Online