Prevencija je uvijek bolja od liječenja. To se može primijeniti i u slučaju zdravlja očiju. Zato – brinite se o svojim očima. To možete učiniti unosom velike količine vitamina u organizam, posebice vitamina A. Za zdravlje očiju se preporuča i prehrana bogata mineralima.

Održavanjem zdravlja očiju unapređujemo kvalitetu života tijekom cijelog životnog vijeka. Pravilna briga o zdravlju očiju usporava proces makularne degeneracije povezane sa starenjem. Također smanjuje vjerojatnost od preuranjenog gubitka vida zbog naprezanja ili bolesti očiju. Zdravlje očiju se može održavati i poboljšati pomoću pravilne prehrane.

Pravilna prehrana i zdravlje očiju su usko povezani. Postoji mnogo vrsta hrane, vitamina i minerala koji mogu značajno poboljšati kvalitetu vašeg vida i zdravlja očiju. Onima koji žele očuvati svoj vid, na raspolaganju stoje brojni savjeti i smjernice. Briga o vidu treba započeti od malih nogu. To je vrlo važno, jer brzo zamaranje očiju može biti dodatan teret djeci koja uče čitati.

Vitamini i minerali za zdrave oči

Vitamini A, E i C pridonose općem zdravlju vaših očiju. Npr. vitamin A smanjuje rizik od pojave očne mrene i noćnog sljepila. Vitamin E smanjuje rizik od pojave makularne degeneracije i očne mrene, dok vitamin C smanjuje povišeni očni tlak, usporava degeneraciju povezanu sa starenjem i stvara otpornost na očnu mrenu. Vitaminu su također i bogat izvor antioksidansa. Antioksidansi suzbijaju učinke oksidacije koja pridonosi propadanju zdravog tkiva, te je snažno prisutna kod makularne degeneracije.

Od začeća do rođenja djeteta, rast i razvoj ploda ovisi o nutrijentima koje majka unosi hranom. Potrebe za određenim nutrijentima povećane su tijekom trudnoće pa se stoga smatraju kritičnima za pravilan rast i razvoj djeteta te zdravlje buduće majke. U te nutrijente spadaju: folna kiselina, vitamin B12, vitamin C, vitamin D i vitamin A. Od minerala, vrlo je važno paziti na adekvatan unos kalcija, cinka, magnezija i željeza. Tijekom prvog tromjesečja „kritični“ nutrijenti su folna kiselina, vitamin B12 i cink, a tijekom drugog i trećeg tromjesečja željezo, kalcij i magnezij.

Energija

Primarna potreba organizma je potreba za energijom. Energiju osiguravamo hranom odnosno hranjivim tvarima iz hrane.
Energetske potrebe buduće majke su povećane iz dva osnovna razloga. Prvi je pojačani metabolički rad svih tkiva i organa, dok je drugi pošteda bjelančevina. Naime, tijekom trudnoće bjelančevine su prvenstveno nužne za intenzivnu izgradnju tkiva, a ne u svrhu dobivanja energije.
Kako bi se osiguralo dovoljno energije za brz rast fetusa i tkiva prosječno je tijekom trudnoće potrebno unijeti dodatnih 55.000 kcal. Iako se na prvi pogled to čini teško zamislivim, preračunato to znači da trudnice trebaju tijekom 2. i 3. tromjesječja svakodnevno osigurati 300 kalorija više nego prije začeća. Tijekom prvog tromjesječja nema potrebe za dodatnom energijom, osim u trudnica koje su ušle u trudnoću sa osiromašenim energetskim rezervama. Njima se preporučuje unos dodatnih 300 kcal svaki dan tijekom cijele trudnoće.
300 dodatnih kalorija će otprilike osigurati 2 ½ šalice obranog mlijeka, 100 g sladoleda ili pecivo sa sirom. Nerijetko trudnice dolaze u napast da „jedu za dvoje“ ili udvostruče količinu hrane koju inače konzumiraju. Osim što takvi postupci mogu rezultirati prekomjernim gomilanjem kilograma, za njima nema potrebe. Dodatnih 300 kalorija je sasvim dovoljno da bi se osigurala energija neophodna za zdrav napredak trudnoće. Stoga moto buduće majke ne bi smio „jesti za dvoje“ već „jesti kvalitetno“.

Pojam koprivnjače potječe još iz vremena Hipokrata, da bi od 18. stoljeća bio u službenoj upotrebi i kao dijagnoza.
Pojam koprivnjače potječe još iz vremena Hipokrata, da bi od 18. stoljeća bio u službenoj upotrebi i kao dijagnoza. Nakon toga vremena postupno i mukotrpno usavršavani su dijagnostički i terapijski postupci, iako još treba puno rada i istraživanja da bi se postiglo gotovo potpuno savršenstvo.
Uz alergijske reakcije na lijekove, najčešće su one na alergene iz hrane. Kliničke slike variraju, pa se kao simptom može javiti:

* samo koprivnjača
* kombinacija koprivnjače i edema sluznica uz dišne tegobe
* samo edem sluznica
* samo probavni simptomi (koji će u nastavku biti navedeni i zahvaćaju cijeli probavni sustav)
* anafilaktički šok, relativno rijedak kod alergena iz hrane (prema svjetskim statistikama javlja se kod oko 0,4 posto populacije, blaže je izražen nego šok izazvan lijekom ili ubodom kukaca)
* kombinacija svih navedenih simptoma.

Sva hrana posjeduje stanovita farmakološka svojstva, međutim postoje pojedine namirnice koje same po sebi, zahvaljujući sastavu i jedinstvenim svojstvima imaju terapijski učinak, pa u velikom broju slučajeva i djeluju kao svojevrsni lijek.
Grožđe kao namirnica

Jednodnevna dijeta grožđem

U ovom prikazu osvrnuti ćemo se na grožđe, što zbog svojstava zbog kojih ovo voće trenutno medicina smatra "in", što zbog toga jer su spojevi izolirani iz ove namirnice prošli i zadovoljili stroga i zahtjevna laboratorijska ispitivanja učinkovitosti u pojedinim bolestima i stanjima. Nakon ljetnog uživanja u raznim jelima i brojnim napitcima, nekima će i dobro doći jednodnevni "post" uz ovu namirnicu.
Grožđe kao namirnica
Poznato je antioksidacijsko, protuupalno i antialergijsko djelovanje flavonoida, ima ih najviše u kožici i koštici bobice crnog grožđa.
Grožđe je plod biljke koja se latinski naziva Vitis vinifera. Postoje razne sorte grožđa, a najčešće susrećemo grožđe od kojeg se priprema vino, stolno grožđe koje uglavnom koristimo za jelo u svježem obliku i osušeno grožđe (grožđice) koje je dobiveno prirodnim sušenjem grožđa.
Ovaj bobičasti plod loze predstavlja vrlo zahvalnu namirnicu, velike nutritivne i dijetetske vrijednosti. Grožđe djeluje kao prirodni tonik organizma, a uz to je i izrazito hranjiva namirnica. U sebi sadrži prosječno oko 20% šećera, pa predstavlja i sa energetskog stanovišta vrijednu namirnicu. Potpunim izgaranjem 100 grama grožđa, oslobodit će se u našoj stanici oko 100 kcal, odnosno 420 kJ, što dakako ovisi o vrsti grožđa. Nadalje, ista količina grožđa biti će i stanoviti izvor vitamina C, kojeg je u toj količini grožđa ima oko 12 mg (u usporedbi s kivijem to je oko 5 puta manje), ali je zato grožđe izvrstan izvor kalija.
Grožđe je visoko vrijedan izvor spojeva koje nazivamo bioflavonidima. To je specifična skupina biljnih pigmenata (boja) koje se danas intenzivno istražuju. Posjeduju izraziti antioksidacijski potencijal. To znači da štite našu stanicu od štetnog utjecaja tvari koje zajedničkim imenom poznajemo pod pojmom slobodni radikali. Oni su odgovorni za pokretanje raznih procesa u našem organizmu, ali u suvišku izazivaju štete po samu stanicu u obliku molekulskih oštećenja. Na taj se način može utrti put razvoju čitavog niza bolesti, ali može doći i do prijevremenog starenja organizma.
Najpoznatiji izvor flavonoida je sok od crnog grožđa (ima ih najviše u kožici i koštici bobice grožđa), a ima ih i u vinu. Poznato je njihovo antioksidacijsko, protuupalno i antialergijsko djelovanje, a mogu se uzimati i kao preparati koji služe za nadopunu u prehrani.
Grožđe sadrži osim bioflavonida, fosfornu kiselinu i veoma važan element silicij. Održava ljepotu kože i kose. Grožđe djeluje kao prirodni tonik organizma, a uz to je i izrazito hranjiva namirnica. Sjemenke treba pažljivo žvakati jer se u njima nalazi aktivna tvar koja djeluje na smanjenje kolesterola.

Malo koje dete će jesti neku hranu samo zato što mama kaže da je zdrava. Po pravilu, ako detetu kažete da je nešto zdravo, ono to nikako neće jesti. Da obroci ne bi bili bojno polje, najbolje je ograničiti svoje bitke na nekoliko supernamirnica koje su važne u dečjoj ishrani. A ostalo... ako neće, ne moraju.
Mahunarke
Mahunarke su jednostavan i praktičan paket supernutrijenata koji balansiraju šećer u krvi, a to značajno umanjuje rizik od dečje gojaznosti. Mahunarke se takođe povezuju s dužim životnim vekom i manjim rizikom od pojave tumora, dijabetesa i drugih hroničnih bolesti. Iscrpli ste sve ideje za pripremu graška i ostalih mahunarki? Evo jedne nove. Grašak pospite sirom, začinite maslinovim uljem, solju i biberom, pa zamotajte u palačinke i ispecite na 150 stepeni.

Spanać
Spanać sadrži visok procenat antioksidansa luteina koji ima karotenoidne antioksidanse koji čuvaju kožu od oštećenja. A popravljaju čak funkciju imuniteta. Pored ovoga spanać ima visok procenat vitamina K i magnezijuma, elementa koji je važan za zdravlje kostiju. Jedna ideja za ručak: pomešajte kuvani spanać sa umakom od paradajza i prelijte sve preko testa za picu ili testenine. A možete i da isečete mladi spanać na trake i da ga pomešate s iseckanim jabukama, šargarepama i umakom od jogurta i meda.

Orasi
Jedna šaka oraha sadrži 2,6 grama omega 3 masnih kiselina, ključnih za razvoj mozga, poboljšanje funkcija imuniteta i za kardiovaskularno zdravlje. Orasi sadrže i visok procenat melatonina koji pomaže deci da imaju kvalitetan san i štiti od raka. Jedna zgodna ideja za užinu: sameljite orahe, semenke lana i grožđice i pomešajte s izrendanom crnom čokoladom.

Borovnice
Borovnice imaju visok sadržaj antioksidansa polifenola koji čuvaju zdravlje krvnih sudova i smanjuju upalne procese - a uz to, ključne su i za održavanje zdravog mozga. Kao i sve bobičasto voće, i borovnice sprečavaju izražavanje genetskih tendencija za razvoj tumora. Ideja za užinu: napravite šejk od borovnica, jogurta i surutke. Smesu smrznite u manjim posudicama - klinci će uživati u zdravom i prirodnom sladoledu.

Izvor: Blic.rs

Supe i čorbice  od mesa i povrća sadrže mnogo hranljivih materija i neophodne tečnosti, pa su zato vrlo korisne u ishrani bebe.
Supa os šargarepe i krompira
potrebno je:
250 ml. vode
1-2 šargarepa,1 zelen, 1 krompir, malo soli
U 250 mil. vode se stavi šargarepa, zelen, i krompir i skuva se dok se ne omekša.Izgnječi se iz dodavanje malo soli.Toplo se servira.
Pirinčana čorba
potrebno je:
300 ml. vode
2 kafene kašičice pirinča
2 kafene kašičice šećera
Pirinač treba dobro očistiti i oprati.Stavite ga u vodu i dodajte šećer.Kuvajte pirinač dok se uvri oko 200 ml. vode.Ova čorba je izvanredna "podloga" za dodavanje raznih vrsta mleka u prahu.Vrlo se često koristi kao dietalna hrana za odojčad.

Da bismo živeli i rasli, uzimamo hranu. Ali ona mora da pretrpi niz hemijskih i fizičkih promena da bi organizam mogao da je koristi. Ovaj proces se zove varenje.

Varenje počinje stavljanjem hrane u usta, žvakanjem i gutanjem. Ono se obavlja u sistemu za varenje. Svi delovi ovoga sistema su međusobno povezani, a razlikuju se po radnjama koje obavljaju. Iz usta hrana odlazi u ždrelo, koje služi za prolaz hrane i vazduha, a zatim u jednjak, koji vezuje ždrelo sa želucem. Želudac se nastavlja u dvanaestopalačno crevo, koje prelazi u tanko crevo. Sistem za varenje završava se debelim crevom i čmarnim otvorom.

Pljuvačka u ustima pomaže da se razloži skrob koji se, na primer, nalazi u krompiru ili žitu — sastojcima hrane koju uzimamo. Kada se hrana u ustima ovlaži, omekša i isitni, silazi kroz ždrelo i duž jednjaka, a zatim ulazi u želudac. Tamo se obavlja najveći deo procesa varenja. Želudačni sokovi, koje luče žlezde u zidu želuca, mešaju se sa hranom. I sona (hlorovodonična) kiselina je jedan od želudačnih sokova, a tu je još i pepsin, koji pomaže razlaganje belančevina na jednostavnije sastojke i time ubrzava varenje. Skrob se takođe razlaže sve dok želudačni sadržaj ne postane previše kiseo.

Hrana ostaje u želucu dok ne postane tečna. Ona se meša sa sokovima za varenje, a kada postane tečna, spremna je da pređe iz želuca u dvanaestopalačno crevo, kroz otvor na donjem završnom delu želuca koji se zove pilorus.
Izvor:urbanirecnik.com

Kada krećete na put treba se prilagoditi, što se tiče hrane i piće.Pre putovanja ne treba uzeti prevelike količine hrane naročito masne, začinjene jer je digestivni sistem usporen, usled smanjenja aktivnosti.Na put uvek treba poneti namirnice, koji najviše odgovara vašem organizmu, kao što je sveže voće, suva peciva, ne masne grickalice (slani štapić).Tokom putovanja hranu treba spremiti upakovanu termički obradjenu, u higijenskom pakovanju.Na taj način ćete izbeći, sve moguće probavne smetnje.U toplim letnjim mesecima obratite pažnju na piće.Uzimajte dovoljno količine tečnosti da izbegnete dehidrataciju.Najpraktičnija je flaširana mineralna voda.Nikako ne treba poneti guste sokove sa šećerom.Dobar izbor za put i hladan čaj od nane bez šećera, eventualno dodati vrlo malo soli, odnosno natrijum hlorida, koji se gubi putem znoja pa na taj način ćete nadoknaditi.

Između šestog i dvanaestog meseca, beba neprestano menja broj obroka, menja vrstu hrane, menja i instrumente:Prvo je sisala dojku, sad treba da nauči da sisa cuclu, pa onda da se služi kašičicom da bi na kraju pila iz šoljice.Evo neka pravila koja se moraju poštovati: 
- detetu dajte da jede samo svežu hranu. 
- ako utvrdite da specijalno voli neko jelo, nemojte mu ga spremati svakog dana, vrlo brzo će mu dosaditi.
- nastojte da ga hranite tačno u određene sate što ipak ne znači da treba gledati na minute.
- nemojte suviše dugo ostati na pasiranoj hrani, najduže do kraja prve godine.
- ne preterujte sa ugljenim hidratima-lepo dete se gradi belančevinama (proteinima), meso, jaje, riba, mleko, mlečni proizvodi.Nikako ne koristite u ishrani deteta puno testa, hleb, krompir, šećer, masti i čokoladu.
- za obroke rezervišite dovoljno vremena, deci koja brzo jedu, dajte male količine, uz upotrebu male kašičice.
- čim je dete u stanju da prepoznaje hranu, dovoljno je začinite,iznesite toplu i ukusno serviranu hranu.
- kad počnete da ga hranite kašičicom, izaberite malu i plitku kašičicu iz koje hrana lako sklizne.Klasična kašičica je za početak suviše velika i duboka.
- nakon što je beba naučila da jede iz kašike a da ne zagrcne, sledeći korak je da samostalno pije iz posebne šoljice. (od prilike 7-8 meseci).Šoljica mora imati jednu ili dve drške i mali
otvor kroz koji se pije i koji može sve više i više da se proširuje.

Čovek je društveno biće, kako odraslom čoveku prija društvo sličnih interesovanja, tako i detetu gde može da bude aktivan i ravnopravan u igri svojih vršnjaka.Dete koji se nalazi stalno kod kuće u predškolsko doba nije socijalizovan, a baku i deku će vrlo brzo pobediti.
Dete u predškolsko doba, ukoliko se nalazi stalno kod kuće treba pomisliti, kako jedan dan može da prolazi u dosadi.Dete tada spava "dokle hoće", kasno doručkuje igra se sam ili sa ukućanima i često je u pidžami ceo dan ispred televizora itd.
Polaskom deteta u vrtić sve se menja.Postoji kućni red u vrtiću, gde mora dete da se prilagodi.Za kratko vreme nauči samostalno da se obuče, jede, posprema igračke, samostalno se sprema za spavanje."Vodi brigu" samo o sebi.Kada stignete sa detetom kući čak hoće i vama da pomogne u nekim kućnim poslovima.

Socijalizacija:

Dete lako prihvata svet oko sebe i najbolje se oseća u svojoj grupi.Dete traži svoje društvo, svoj rečnik stalnom komunikacijom obogati, spontano bez forsiranja.Ako u grupi vlada prijatna atmosfera, dete će još više zavoleti kolektiv.Odgovoran, primeran i dobar vaspitač će negovati tople dečje duše.