Alzheimerova bolest

0
128

AlzheimerovPronalazak efikasnog lijeka za Alzheimerovu bolest tema je mnogih znanstvenih istraživanja, ali pravog lijeka još uvijek nema.  No, tim znanstvenika sa Sveučilišta u Marylandu  i Sveučilišta Johns Hopkins uspio je neutralizirati štetne nuspojave prouzročene potencijalnim lijekom za Alzheimerovu bolest. I to uz pomoć nikotina. Je li nikotin ono što liječnici trebaju da bi izliječili ovu bolest, pročitajte u nastavku.
Alzheimerova bolest je neizlječiva progresivna bolest mozga koja dovodi do gubitka kognitivnih sposobnosti – pamćenja, razmišljanja i zaključivanja. Procjenjuje se da u svijetu ima oko 24 milijuna oboljelih, a u Hrvatskoj oko 80 tisuća. Mnogi znanstvenici smatraju da stvaranje prevelike količine specifičnog proteina, β-amiloidnog proteina, te njegovo nakupljanje u obliku plakova u živčanim stanicama dovodi do gubitka funkcije, a na kraju i do smrti živčanih stanica. Kako stanice odumiru, zahvaćena područja mozga se doslovno „skvrče“, a u finalnom stadiju takva oštećenja vidljiva su na cijelom mozgu . Jedan od potencijalnih načina liječenja ove bolesti je sprečavanje djelovanja enzima BACE1[1], koji stvara β-amiloidni protein. Mozak obolio od Alzheimerove bolesti i zdrav mozak (foto: Wikimedia Commons)U miševa je to postignuto genetičkim injženjerstvom – gen koji je potreban za stvaranje enzima BACE1 inaktiviran je ciljanom mutacijom, prema tome, možemo čak reći i „nokautiran“[2]. Iako eliminacija ovog enzima sprečava nakupljanje β-amiloidnog proteina, znanstvenici su primjetili da u miševa dolazi do nuspojava u obliku promjena u ponašanju, kao što su zbunjenost i agresivnost. „Miševi su nakon blokade enzima pokazivali znakove shizofrenije i gubitka pamćenja“, kaže Hey Kyoung Lee, voditeljica istraživanja. Vrlo brzo nakon toga uočili su biokemijsku abnormalnost koja bi mogla biti povezana s promjenama ponašanja. Naime, nakon blokade enzima, poremeti se i ulazak kalcija u živčane stanice te kalcij ne može obavljati svoju ulogu – poticati oslobađanje neurotransmitera, molekula koje prenose signale između dvije živčane stanice.
Dr. Lee i njezin tim tražili su način kako zaobići negativne posljedice blokade enzima BACE1, i čini se da su u tome uspjeli. Njihova terapija je usmjerena na nikotinsko – acetilkolinski receptor Alpha7, a njihov lijek je – nikotin. Sam receptor Alpha7 ima ulogu „pumpe za kalcij“ koja se aktivira kada se na njega veže nikotin, ili neka druga molekula koja ga može aktivirati. Tako u živčane stanice životinja s blokiranim enzimom BACE1 nakon primjene nikotina ponovno ulazi dovoljno kalcija te dolazi do otpuštanja neurotransmitera u istim količinama kao u mozgovima zdravih životinja.
Iako ovo otkriće budi optimizam, potrebno je provesti još istraživanja da bi se utvrdilo ponašaju li se miševi s blokiranim enzimom BACE1 nakon primjene nikotina uistinu normalno, s čime se slažu i sami istraživači.
Znanstvenici napominju kako „nokaut“ gena za enzim BACE1 metodama genetičkog inženjerstva kod ljudi nije primjenjiv iz etičkih razloga, ali je nedavno razvijen lijek koji inhibira sam enzim i može se uzimati oralno. Hoće li upravo kombinacija inhibitora enzima BACE1 i nikotina biti lijek koji neće samo liječiti simptome, nego i zaustaviti napredovanje Alzheimerove bolesti, ostaje nam da vidimo.

POSTAVI ODGOVOR