Placebo

0
181

Placebo1Utjecaj pacijentova vjerovanja i utjecaj liječnikova ophođenja prema pacijentu na oporavak često se naziva placebo učinkom. On ima važnu i često korisnu ulogu u svim oblicima medicinske i kirurške skrbi. Neki su povjesničari medicine čak zaključili kako je povijest medicine uglavnom povijest placebo efekta. To objašnjava zašto ljudi čak i danas kažu da se od kojekakvih terapija osjećaju bolje – čak i kad je riječ o obmani. Randomiziranim se kontroliranim pokusima ustanovljava je li neka terapija zaista djelotvorna, ili djeluje zbog placebo učinka.

Placebo i placebo efekti različito se definiraju.

Placebo je tableta, injekcija ili postupak (ili dio postupka) koji u pacijenta potakne blagotvornu reakciju a da sâm ni na koji poznati način konkretno ne djeluje na tijelo. Možda se pacijent oporavi jer mu je liječnik ulio nadu. Ili vjeruje da ce ga tableta ili injekcija izliječiti, iako nemaju takva djelovanja.
Istraživanja već dugo upućuju na važnu ulogu placebo učinka. Stručni i ugledni liječnik iz Nove Engleske Elisha Perkins (1741.-1799.) tvrdio je kako mnoge bolne bolesti liječi koristeći se metalnim šipkama (koje su nazvane Perkinsonovim šipkama). Perkins je tvrdio kako njegove šipke djeluju zbog magnetskih svojstava metala. Gladio bi njima bolesni dio pacijentova tijela te izvijestio o velikom uspjehu. Perkins je bio toliko uvjeren u djelotvornost svojih šipki da je ljude otišao liječiti u New York u doba epidemije žute groznice, ali se i sam zarazio te umro. Ali šipke su ostale glasovitima.
Jedan je drugi liječnik, John Haygarth, bio skeptičan u pogledu uspjeha s metalnim šipkama o kojemu je izvijestio Perkins pa je osmislio pokus, koji bismo danas nazvali kontroliranim ispitivanjem placeba. Načinio je drvene palice, obojio ih da izgledaju kao da su od metala – te tako dobio placebo ili prijevarno sredstvo liječenja. Zatim je njime tretirao pet pacijenata s reumatizmom, koristeći se jedan dan Perkinsovim metalnim šipkama, a drugi dan drvenim štapovima. Pacijenti, koji su mislili da ih trlja Perkinsovim šipkama, izvještavali su o istom olakšanju kad ih je liječio drvenim štapovima, kao i metalnim šipkama.
Haygrathov je pokus bio demonstracija placebo efekta. Pacijentima se stanje nije poboljšalo zato što ih je gladio Perkinsovim šipkama, vec zbog složene dinamike placebo efekta. »Faktor izlječenja… bili su pacijentova i liječnikova mašta i vjera. Liječnikov je veliki ugled… bio dodatni činitelj koji je pridonio pacijentovoj vjeri; štoviše, što je liječnik poznatiji, to je vjerojatnije da ce liječenje biti djelotvorno.

Placebo učinak vjerojatno je najvažniji kontrolni aspekt u kliničkim pokusima.

Proučavanje njegova djelovanja složeno je, ali je činjenica da se razlikuje ovisno o ljudima i postupcima. Izvještaji često pokažu da se trećina poboljšanja može pripisati placebu, bez obzira na to o kakvoj je terapiji riječ. Ta se tvrdnja temelji na utjecajnom članku iz 1955.godine.Autor članka zaključio je da placebo u prosjeku djeluje u 35 posto slučajeva. Može djelovati više ili manje od toga.
Angina pectoris se, primjerice, u 1950-tim godinama katkad liječila kirurškim putem. U dvostruko slijepom istraživanju uspoređen je oporavak pacijenata kojima je srce operirano s oporavkom onih kojima su samo zarezali kožu (etičnost takve vrste istraživanja danas se ozbiljno propituje i o njoj se raspravlja, ali to je druga tema). Više od polovine pacijenata na kojima je učinjena placebo operacija reklo je da se mnogo bolje osjeća – bilo ih je jednako koliko i među onima koje su uistinu operirali. Nedugo nakon toga, još je jedno istraživanje pokazalo da je u svakog pacijenta koji je podvrgnut placebo operaciji zabilježen velik napredak. Ubrzo nakon toga od operacije zbog angine pectoris se odustalo, ali ostala je simbolom važnosti placebo učinka.
Placeba su djelotvornija u liječenju nekih vrsta poremećaja. Najbolje djeluju kad je riječ o bolovima, mučnini, depresiji i anksioznosti. Dobro djeluju i na poremećaje povezane s krvnim tlakom i gornjim dišnim putovima. Ali čini se da nisu tako uspješna kad je riječ o akutnim situacijama (primjerice o srčanom infarktu) ili o degenerativnim bolestima.

Placeba i alternativna medicina

Uvjeti u kojima placeba djeluju uglavnom su isti kao i oni u kojima se koriste alternativne terapije. Istraživanja su pokazala da su ljudi koji se koriste alternativnom medicinom uglavnom zabrinutiji od opće populacije. Neki ih opisuju kao »vrlo zabrinutim ljudima« koji pomno paze na svoje tijelo i »više troše na održavanje zdravlja, iako ih je većina prilično zdrava.« Ta povišena uznemirenost vrlo je važna jer placebo na nju najjače djeluje.Pozitivna interakcija između pacijenata i zdravstvenih radnika može snažno utjecati na djelovanje placebo učinka; zato veliku važnost pripisujemo tom aspektu alternativnih terapija.

Pozitivni je placebo efekt danas mnogo prisutniji nego što mnogi zdravstveni radnici ili javnost žele priznati.

Učinak placeba ispitan je s lijekovima, biljem i ostalim botaničkim sredstvima, kirurgijom, medicinskim postupcima, neaktivnim sastojcima, psihoterapijom i dijagnostičkim testovima. Ali pojam placeba često ima negativne konotacije. Mnogi ljudi misle kako je to nekorisno, prijevarno sredstvo, koje će liječnik pacijentu propisati kako bi mislio da uzima nešto korisno, ako ne može naći uzroka njegovim simptomima. Misli se da se placebo daje ljudima s psihosomatskim bolestima (koje su samo »u njihovoj glavi«), kako bi ih se umirilo. (Riječ placebo oblik je latinskog glagola koji znaci »ugoditi«.)
Ali neki se pitaju je li to zapravo važno. Ako je pacijentu nakon terapije bolje, je li važno da li mu je pomogla sama terapija, ili placebo učinak? Zagovornici proizvoda koji su se nazivali obecalp (a koji se više ne mogu nabaviti) nisu tako mislili. Pročitate li naziv unatrag, vidjet ćete kako djeluje. Kad se neka biljka ili terapija dokažu nedjelotvornima, ljudi katkad zagovaraju njihovo daljnje korištenje radi placebo učinka. Tvrde kako »ne može škoditi«.
Ali ako je takvo »liječenje« skupo ili ako je za njega potrebna visoka stručnost, a zapravo djeluje s pomoću placebo efekta, ljude se time zapravo vara i navodi da uludo troše novac. Placebo ima i svoju tamnu stranu. Placebo učinak uistinu djeluje – ali katkad I štetno.

Negativno djelovanje placebo

Ono što se izvan znanstvenih krugova obično ne spominje je obratna situacija, koja se naziva nocebo efektom, pri kojemu je pacijentova reakcija na placebo negativna ili loša. To spominjemo da vam pokažemo kako pacijentova reakcija može biti nepredvidljiva.

U pregledima medicinskih istraživanja zaključuje se da je gotovo četvrtina ispitanika koji su uzimali placebo (primjerice šećernu pilulu) spontano izvijestila o štetnom učinku. Kad su istraživači aktivno ispitali ispitanike, cak tri četvrtine ih je posvjedočilo o najmanje jednom štetnom učinku. U nekim su istraživanjima ispitanici s placebom imali više nuspojava nego oni koji su dobivali aktivni lijek. Većina je nocebo učinaka razmjerno blaga; to su uglavnom glavobolje, pospanost, mučnina, zamor i nesanica.

Mnogim se činiteljima može objasniti kako nocebo djeluje. Negativnu reakciju može potaknuti svako prijašnje loše iskustvo u ambulanti ili u bolnici, ili neugodno iskustvo s bilo kojim lijekom. Važna je moć sugestije. U jednoj su studiji astmatičarima rekli da udišu slanu vodu u spreju (fiziološku otopinu, koja je neškodljiva).Kao što se i očekivalo, u kontrolnoj skupini nije bilo poboljšanja. Ali kad su ispitanicima rekli kako tekućina sadržava supstance koje obično potaknu alergijsku reakciju, polovina je ispitanika iskusila teškoće s disanjem. Dvanaestero ih je imalo prave astmatične napadaje. Kad su im dali da udišu istu tu fiziološku otopinu, rekavši im da je riječ o lijeku protiv astme, napadaji su prestali.

Fiziološka otopina, šećerne pilule i nepostojeća električna polja na neke su ljude nepovoljno djelovala. To upućuje na problematičnost promicanja nedjelotvornih lijekova. Placebo i nocebo učinci upućuju na moć riječi i na važnost povjerenja izme- đu pacijenta i zdravstvenih radnika. Pokazuju i zašto je vrlo teško ustanoviti je li neka terapija uistinu djelotvorna.

POSTAVI ODGOVOR

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.