Atrijska fibrilacija

0
82

Atrijska_fibrilacijaMnogi ljekari kod svojih starijih pacijenata vide atrijsku fibrilaciju, odnosno nepravilan ritam srca. No, jedna nova studija ukazuje da je iznenađujući broj sredovječnih žena, koje su inače zdrave, također dijagnosticiran s atrijskom fibrilacijom, te je, među svojim vršnjakinjama, u znatno većoj opasnosti od smrti.
Judy Kulp je došla u Bolnicu za žene Brigham, u Bostonu, na kontrolu svoje atrijske fibrilacije. „Znate kako se to osjeća? Kao kad netko jako hoće biti bubnjar u rock sastavu, ali uopće nema smisla za ritam.“

Atrijska fibrilacija se događa kad električni impulsi iz dviju od četiriju komora u srcu pređu u nepravilni ili haotični ritam rada. Ljekari ju najčešće dijagnosticiraju kad im sami pacijenti dođu i žale se na osjećaj ‘lupanja’ srca. To je stanje koje se uobičajeno ne očekuje kod sredovječnih žena, te je međunarodna grupa naučnika htjela vidjeti zašto ljekari u praksi vide relativno dosta takvih slučajeva. Pogledali su rezultate „Studije o zdravlju žena“, provedene na 35 hiljada žena prosječne dobi od 53 godine, u periodu od 1993. do 2010. godine.

Niti jedna od ispitanica u studiji nije na početku imala nikakve probleme sa srcem. Međutim, pokazalo se da su žene koje su imale trajniju atrijsku fibrilaciju bile u dvostruko većoj opasnosti od umiranja od drugih žena. Dr David Conen, iz Univerzitetske bolnice u Baselu, u Švicarskoj, i drugi naučnici željeli su utvrditi koji su tačno rizični faktori za te žene, posebno za one koje su naizgled bile potpuno zdrave.

„Postojao je povišeni rizik od umiranja među ženama koje su razvile atrijsku fibrilaciju, čak i u populaciji koja je na početku imala apsolutno nizak rizik na bolesti srca i krvnih žila.“

Kardiološkinja Christine Albert, iz Bolnice za žene Brigham, u Bostonu, jedna od naučnika koji su proveli studiju, kaže da je ključ rizika u tome je li atrijska fibrilacija stalna. „Kada smo proučili žene koje su imale paroksizmalnu – dakle kratku i povremenu – atrijsku fibrilaciju, onu koja se pojavi i prođe, onda nismo našli povećanje stope smrtnosti.“

Pacijentima se često daju lijekovi za sniženje krvnog pritiska, te ih se potiče da smanje nivo holesterola i prestanu pušiti. Judy Kulp se podvrgla jednog agresivnoj metodi liječenja – ablacijskoj terapiji, kod koje se koriste kateteri za suprimiranje atrijske fibrilacije: „Osjećam se sjajno. Nemam više nikakve simptome. Razlika između ne znati što će se dogoditi od jednog dana do drugog, i sadašnjeg odličnog osjećanja je – fantastična.“

Ženama – a i muškarcima – koji osjećaju simptome atrijske fibrilacije savjetuje se da odu ljekaru kako bi primili odgovarajuću terapiju. Ova je studija objavljena u časopisu Journal of the American Medical Association.

 

POSTAVI ODGOVOR