Stopala su oslonac cijelog tijela, to je biološka struktura koja se koristi u kretanju, služi tijelu kao spona prema okolini omogućujući mu ostvarivanje i održavanje uspravnog stava i hoda. Stopalo cijelim donjim dijelom nosi težinu tijela.
Genetska stanja utječu na oblik i funkciju stopala, a oblikovanje stopala je stalan proces i mijenja se tijekom cijelog života.
Građa stopala je složena, čini ga 28 kostiju međusobno povezanih čvrstim zglobnim vezama i zglobovima koje pokreću mišići natkoljenice i potkoljenice.
Korak započinje oslanjanjem na petu, zatim tlo dotiče vanjski rub, a potom prednji dio stopala, odakle se uz pomoć palca stopalo odbacuje najprije u iskorak. Svakodnevno se na taj način napravi od 7 do 20 tisuća koraka.
Stabilnost stopala osiguravaju tri uporišne točke, jedna na peti te dvije na prednjoj strani stopala: ispod palca i ispod malog prsta. Navedene tri uporišne točke zajedno s kostima, mišićima i zglobnim vezama koje ih povezuju čine poprečne i uzdužne svodove stopala. Stojimo li bosi na ravnoj podlozi, veći dio tjelesne težine prenosi se na petu, a manji na prednji dio stopala. Pri povišenju pod petom od oko 2 cm opterećenje se izjednačuje.
Potpetice više od 3 do 4 cm prenose veće opterećenje na prednji dio stopala. Dugotrajno nošenje cipela s višim potpe ticama deformira stopalo, teško opterećuje koljeno, kuk i kralježnicu.
Svaki patološki proces na stopalu utječe na poremećaj hoda pa kretanje nije optimalno. Stopalo je snažna struktu ra, složenog mehanizma djelovanja koji omogućuje ljudima uspravan stav na maloj površini. Prednji, srednji i stražnji dio stopala djeluju kao cjelina iako je zasebno različitih funkcija. Nepravilan položaj jednog dijela stopala ili odstupanje samo jedne osovine, ruši cijelu konstrukciju i prijenos opterećenja postaje nefunkcionalan.
Zbog svoje funkcije i položaja, stopala su izložena brojnim i raznolikim ozljedama, oštećenjima, upalama i deformacijama. Najčešće su to: spušteni svodovi i ravna stopala, hallux valgus ili čukalj, metatarzalgija, bolna peta, upale i ozljede Ahilove tetive, ozljede i bolovi u nožnom zlobu, upala tetiva i burzi nastalih prenaprezanjem.
Spušteni svodovi i ravna stopala najčešće su promjene na stopalima.
Na pojavu tih deformiteta utječe naslijeđe, ali i debljina ili prekomjerna tjelesna težina, fizička neaktivnost, nepravilna aktivnost i neodgovarajuća obuća.
Ravna stopala znače da je spušten ili izostaje svod stopala kada osoba stoji ili sjedi, za razliku od spuštenih svodova gdje je svod prisutan u sjedećem položaju, a gubi se pod opterećenjem u stojećem položaju. Svodovi stopala u pravilu popuštaju postupno. Osobe s ravnim stopalima i spuštenim svodovima imaju otežano hodanje i stajanje, brže se umaraju, tuže se na bolove u nogama, a katkad i u koljenima, kukovima i križima.
Hodanje po neravnom terenu opterećuje jednako sve mišiće stopala, jača noge i pomaže u uspostavljanju dinamičke ravnoteže, a hodanje po tvrdoj podlozi ili asfaltu zamara uvijek iste mišiće pa mišići i svodovi popuštaju.
Stojeća radna mjesta otežavaju normalnu cirkulaciju krvi u nogama i oslabljuju funkciju mišića zbog slabije cirkulacije. U slučaju nerazmjera između snage mišića stopala i opterećenja, mišići počinju popuštati, što remeti položaj kostiju. Mišići pojačanim radom pokušavaju održati stanje, a posljedica toga je umor i osjećaj težine u nogama.
Pomicanje kostiju dovodi zglobove u nepravilan položaj pa nastaju bolne upale zglobova i ograničenje kretanja.
Ravna stopala mogu uzrokovati deformaciju prstiju, upalu i zategnutost Ahilove tetive, metatarzalgiju, petni trn, čekić prst, plantarni fasciitis, stresni prijelom goljenične kosti, trkačko koljeno, bol u križima. Spuštena stopala mijenjaju veličinu stopala, povećavaju broj cipela te troše unutarnji dio cipele.
Kako bi se spriječile komplikacije u starijoj životnoj dobi, o stopalima se treba brinuti cijeli život.
To se postiže nošenjem anatomskih ili ortopedskih uložaka kod djece radi korekcije, a kod odraslih je njihova uloga pasivna i služi za rasterećenje i potporu stopala.
Kako bi se spriječio napredak deformiteta i postigla korekcija, prijeko je potrebno izvoditi vježbe za cirkulaciju i jačanje mišića stopala koji održavaju fiziološke svodove stopala. Preporučuje se tjelesna aktivnost, prije svega plivanje i korekcija lošeg držanja. Pravilno izvedene vježbe daju dobre rezultate.
Ravna stopala su posljedica uspravnog stava, načina života i ljudskog rada. Riječ je o estetskoj mani koja može uzrokovati teške poremećaje statike tijela i na kraju invalidnost.
Hallux valgus ili čukalj je najčešći statički deformitet prednjeg dijela stopala. Riječ je o koštanom izbočenju bazalnog zgloba palca gdje se pojavljuje upala, oteklina i bol. Palac se naginje prema drugom prstu i ta neravnoteža dovodi do deformacije drugih prstiju. Problem su bolovi koji nastaju kod nošenja obuće.
Metatarzalgija je probadajuća bol u području poprečnog svoda stopala odmah ispod prstiju. Češća je kod žena nego kod muškaraca. Uzrok te bolesti krije se u neodgovarajućoj uskoj obući, visokim petama i spuštenim svodovima stopala.
Bol u peti najčešće je posljedica plantarnog fasciitisa, upale vezivnog tkiva donje strane stopala koji povezuje petu i prste. Promjena obično zahvaća jedno stopalo. Bol postupno jača, ali katkad može biti i iznenadna. Najjača je ujutro, nakon ustajanja, kad je fascija kruta. Bol se obično smanjuje u hodu, ali se može povratiti nakon duljeg stajanja ili mirovanja. Penjanje po stepenice i hodanje na prstima također uzrokuje bol. Zbog zatezanja pete upaljenom fascijom, može se stvoriti trn na petnoj kosti. Plantarni fasciitis pogađa ljude svake dobi, a čimbenici rizika su prekomjerna tjelesna težina, tijesna obuća nepravilnosti stopala i aktivnosti koje povećavaju pritisak na stopala.
Bolna Ahilova tetiva najčešće nastaje zbog upale, ozljede ili preopterećenja. Bol može biti iznenadna, poput žarenja ili probadajuća. Uzroci su joj najčešće neodgovarajuće cipele, nepravilni pokreti stopala, prekratka Ahilova tetiva ili njezino preopterećenje i istezanje.
Bol u nožnom zglobu (gležanj) česta je pojava jer nosi težinu cijeloga tijela. To je zglob koji se najčešće ozljeđuje. Najčešći uzroci boli su: istegnuća i uganuća, prijelomi, upale tetiva i sluznih vreća.
Liječenje bolova u nožnom zglobu i stopalu treba započeti što prije, čim se pojave prvi znaci bolesti.
Cilj liječenja je: ublažiti boli, kontrolirati upalu, pospješiti cijeljenja, kontrolirati svakodnevne i radne aktivnosti.
Fizikalna terapija smanjuje bol, upalu, pospješuje cijeljenje pomoću elektroterapije, ultrazvuka, lasera, magnetoterapije.
Manualna terapija uspostavlja funkciju zglobova stopala i poveća opseg pokreta te potpomaže učinak fizikalne terapije i provođenje vježbi.
Vježbe snaženja jačaju oslabljene i preslabe mišiće, a za skraćene mišiće preporučaju se vježbe istezanja.
Potrebno je tražiti i korigirati moguće uzroke bolova u stopalima.
Edukacija o pravilnom ponašanju i izboru obuće sprečava tegobe.
Kirurško liječenje provodi se kada je iscrpljena svaka dru-ga mogućnost.
Savjeti za zdrava stopala:
- svakodnevno njegovati stopala
- medicinskim vježbama jačati mišiće stopala, provoditi ih svakodnevno
- održavati umjerenu tjelesnu težinu
- odmor provoditi u laganim šetnjama, plivanju i vožnji bicikla
- izbjegavati dugotrajno stajanje
- hodati u prostranoj i stabilnoj obući s niskom potpeticama i čvrstim i elastičnim potplatom
- anatomske uloške nositi kod promjene svodova stopala
- potražiti savjet liječnika kada imate bolove u stopalima.
Savjeti za pravilan izbor obuće:
- prsti moraju imati dovoljno mjesta
- potpetica treba biti od 3 do 4 cm, čvrsta i stabilna
- potplat treba biti čvrst i elastičan da ublaži dokorak
- treba nositi individualno rađene anatomske uloške
- materijali trebaju biti prirodni da stopalo može „disati“
- cipele treba kupovati poslijepodne jer su stopala ujutro manja i otiču tijekom dana
- pri kupnji treba isprobati obje cipele
- veličina noge, a osobito širina mijenja se tijekom godina
- tijesne cipele treba proširiti kod postolara ili pokloniti.
