Uvod
Ovaj vodič je pripremljen kako bi Vama i Vašoj obitelji dao opće informacije o pripremama za operaciju srca, hospitalizaciju i oporavak.
Svrha ove brošure nije nadomjestiti informacije koje dobivate od medicinskog tima, nego Vam dati dodatne informacije koje će Vama i Vašoj obitelji pomoći da se pripremite za operaciju i oporavak.
Bolnica Magdalena pridaje veliki značaj timskom radu kroz suradnju medicinskog osoblja s pacijentom i njegovom obitelji. Vaše sudjelovanje u tome vrlo je značajno.
Naša osnovna načela su:
* Izvanredna njega i briga za bolesnika
* Primjena novih znanja za dobrobit bolesnika
* Provođenje vrhunskih etičkih normi
Vrste operacija srca
Operacija aortokoronarnog premoštenja (bypass, CABG)
Bypass operacija izvodi se kako bi se poboljšao protok krvi do srčanog mišića te kako bi se smanjili simptomi i poboljšalo funkcioniranje srca. Koristeći premosnice – arteriju stijenke prsnog koša (unutarnja grudna arterija) i/ili dio vene s noge (vena safena) kirurg premošćuje suženja u koronarnim arterijama.
Broj premoštenja koja ćete imati ovisi o broju arterija koje su oštećene te o veličini i kvaliteti arterija iza mjesta suženja. Kada se koristi dio vene iz noge jedan kraj se sašije za aortu, a drugi za koronarnu arteriju ispod suženja.
Kada se koristi unutarnja grudna arterija jedan kraj je slijeva pripojen grani aorte, dok je drugi sašiven na koronarnu arteriju ispod suženja.
Krv obogaćena kisikom tada može putem premosnice prolaziti do područja srčanog mišića iza mjesta suženja. Sužene ili začepljene arterije te implantirani stentovi se ne uklanjaju.
Operacija srčanog zalistka
Kada je to moguće Vaš se vlastiti zalistak popravlja. U suprotnom on se mora zamijeniti. Kada je potrebno zamijeniti srčani zalistak koristi se mehanički ili biološki. Prirodni zalistak se prethodno u cijelosti odstrani. Umjetni zalistak se na isto mjesto sašije s okolnim srčanim strukturama. Neki bolesnici osjećaju se bolje odmah nakon operacije zbog popuštanja simptoma. Ipak, većini treba nekoliko mjeseci da bi počeli osjećati pozitivne posljedice operacije srca. Srcu treba neko vrijeme da bi se oporavilo od pojačanog rada prije operacije. Iz tog razloga liječnik bi mogao zatražiti da nastavite s uzimanjem nekih lijekova te da se pridržavate određene dijete. Neovisno da li imate biološki ili mehanički zalistak, postoji rizik od infekcije. Ukoliko Vam nakon ugradnje umjetnog zalistka budu rađeni stomatološki, urološki ili nečisti kirurški zahvati, morat ćete preventivno dobiti antibiotike. Prije svakog od gore navedenih zahvata, obavijestite liječnika (zubara, kirurga itd.) da imate ugrađen umjetni zalistak.
Reparacija (popravljanje) atrijskog ili ventrikularnog septalnog defekta
Nekim pacijentima može biti potrebno kirurško zatvaranje otvora
između pregrade koja odvaja srčane šupljine: pretklijetke (atrialni septalni defekt – ASD) ili klijetke (ventrikularni septalni defekt – VSD). Ove srčane greške su najčešće prisutne kod rođenja, a nastaju zbog poremećaja u embrionalnom razdoblju. VSD može nastati i kao posljedica oštećenja uzrokovanog srčanim udarom.
Operacija aortalne aneurizme
Aorta može biti mjestom nastanka različitih bolesti. Aorta se može proširiti ili se njezini unutrašnji slojevi mogu poderati (puknuti) tvoreći aneurizmu (“proširenja”) što zahtijeva kirurško nadomještanje. Pri tome se oštećeni dio aorte može ostaviti ili u potpunosti odstraniti, a na isto mjesto se ugradi umjetni dio napravljen od različitih čvrstih materjala.
Operacija ventrikulske aneurizme
Srčani udar (infarkti) uzrokuje oštećenje mišiće stijenke, stvaranje ožiljka i njeno stanjivanje što može rezultirati stvaranjem aneurizme – proširenja, odnosno izbočenja dijela stijenke lijeve srčane klijetke. Aneurizma smanjuje funkciju srca kao pumpe. Može se kirurški izrezati nakon čega se zdravi dijelovi srčane stijenke spoje šavovima.
Mijektomija kod hipertrofijske opstruktivne kardiomiopatije
Septum (pregrada) između klijetki može izrazito zadebljati kod navedene nasljedne kardiomiopatije što dovodi do smetnji prolaska krvi u srcu. Kirurški se uklanja prekomjerno mišićno tkivo.
Odstranjenje tumora (primjerice miksoma)
Ponekad srce može biti sjedištem rasta tumorskog tkiva (najčešće miksom) koji može smetati funkcioniranju srca. Ova izraslina može se kirurški ukloniti.
Bentalova operacija
Ovaj postupak uključuje zamjenu i aortalnog zaliska i uzlaznog dijela aorte.
Operacije ostalih kongenitalnih (prisutnih kod rođenja) srčanih grešaka
Neki pacijenti dožive stariju dob uz srčanu manu stečenu rođenjem. To su rjeđe situacije, koje zahtijevaju složenu kiruršku terapiju, koju bi Vam pobliže trebao objasniti kirurg.
Kombinirane operacije
Postoje slučajevi kada je istovremeno potrebno operirati i bypasse i srčani zalistak. Govorimo o kombiniranim operacijama. Nadalje, neki srčani bolesnici zbog ateroskleroze imaju suženja velikih vratnih žila (karotide). Ukoliko kirurg odluči da bi suženje vratnih žila moglo kompromitirati rezultate srčane operacije, prije ili za vrijeme srčane operacije operiraju se vratne žile. Kombinirane operacije načelno imaju nešto veći rizik od jednostavnih.
Rizici i komplikacije kod operacije srca
Odluka za operaciju srca često uključuje odmjeravanje koristi nasuprot rizicima. Rizici vezani uz različite operacije srca razlikuju se od jedne do druge operacije i ovise o različitim faktorima, kao što su:
* dob
* nedavni srčani udar
* ostali zdravstveni problemi (npr. bolest bubrega, šećerna bolest)
* stanje srčanog mišića
* broj srčanih zalistaka koji trebaju biti popravljeni ili zamijenjeni i drugi
Vaš kirurg će Vam objasniti rizike operacije i pomoći Vam da usporedite rizike operacije prema rizicima ako nemate operaciju. Operacija srca je velika operacija kod koje može doći do manjih ili većih komplikacija. Vaš anesteziolog upoznat će Vas sa mogućim i očekivanim rizicima i poteškoćama u perioperativnom razdoblju.
Komplikacije mogu uključivati:
* krvarenje
* poremećaje srčanog ritma (tahikardije)
* poremećaje provođenja električnog impulsa u srcu koji mogu zahtijevati
* ugradnju trajnog elektrostimulatora (pacemakera)
* infekciju rane
* probleme s disanjem
* srčani udar, moždani udar
* smrt
Vaš kirurg će Vam objasniti svaku od mogućih komplikacija.
Razdoblje prije dolaska u bolnicu na operaciju
Kardiokirurška i anesteziološka ambulanta
Bolujete od srčane bolesti koja je uznapredovala te je utvrđeno je da Vam je potrebna operacija srca koja će biti učinjena u našoj bolnici. Vaš kontakt s nama započinje i prije Vašeg primitka u bolnicu prijeoperacijskim pregledima u našim ambulantama. Nakon pregleda u kardiokirurškoj ambulanti, Vaš kardiokirurg uputit će Vas u anesteziološku ambulantu. U anesteziološkoj ambulanti razgovarat ćete s jednim od anesteziologa te ćete donijeti na uvid sve nalaze obavljenih pretraga o kojima smo Vas prethodno obavijestili. Ukoliko bolujete od drugih kroničnih bolesti te uzimate lijekove za njih, potrebno je donijeti i medicinsku dokumentaciju iz koje se može procijeniti težina Vaših zdravstvenih problema, odnosno redovitost u liječenju kao i vrsta propisane terapije. S anesteziologom ćete moći razgovarati o svim dosadašnjim pretragama, a u slučaju potrebe preporučiti će dodatne pretrage. Kako bi se vjerojatnost nastanka komplikacija nakon operacije svela na najmanju moguću mjeru, odnosno omogućio Vaš što brži oporavak nakon operacije, potrebno je postići što bolju kontrolu Vaših kroničnih bolesti odnosno potpuno izlječenje novonastalih zdravstvenih problema kao što su: prehlada, zubobolja, upala mokraćovoda ili slična stanja. U anesteziološkoj ambulanti možete saznati i sve dodatne informacije vezane uz sam anesteziološki postupak ili proces intenzivnog liječenja.
Kada je termin moje operacije?
Mi ćemo Vas nazvati i obavijestiti o terminu ili ćete već pri posjeti kardiokirurškoj ambulanti dobiti okvirni termin zahvata.
Bolesnici kod kojih liječnici procijene da je stanje takvo da zahtijeva brzu operaciju, tipično ostaju u bolnici sve do samog zahvata.
Koliko mogu biti tjelesno aktivan/aktivna?
Budite aktivni koliko je moguće, u granicama mogućnosti Vašeg srca,
ukoliko Vam liječnik nije savjetovao drugačije. Za sva pitanja vezana uz određene aktivnosti, konzultirajte svog liječnika opće prakse ili kardiologa. Ukoliko sudjelujete u kardiološkom rehabilitacijskom programu, nastavite s njim.
Bojim se i strepim od ishoda operacije. Kako se nositi s tim?
Osjećaj strepnje i straha je normalan. Podjelite ga s nekim bliskim, članom obitelji, prijateljem, nekim tko je već imao operaciju na srcu. Neznanje je temelj neizvjesnosti i straha. Upoznajte što bolje svoju bolest. Pitajte liječnike – kardiologa, kiruga, anesteziologa, medicinske sestre, svojeg liječnika obiteljske medicine.
Propisano mi je više lijekova koje stalno uzimam. Koje lijekove moram prekinuti uzimati prije operacije?
Nastavite s uzimanjem propisanih lijekova. Ukoliko Vam liječnik nije savjetovao drugačije, nemojte prestati s njihovim uzimanjem. Ako imate pitanja vezano uz lijekove, razgovarajte s obiteljskim liječnikom ili kardiologom. Vaš će Vas kirurg savjetovati kada prestati s uzimanjem acetilsalicilne kiseline (Aspirin, Andol, Cardiopirin) ili lijekova za smanjenje zgrušavanja krvi (Martefarin, Pelentan, Sintrom, Plavix) prije operacije. Kada dođete u bolnicu na operaciju, molimo Vas ponesite sve lijekove koje trenutno uzimate, u njihovoj originalnoj ambalaži.
Što mi je učiniti s navikom pušenja? Smeta li pušenje za operacijski zahvat?
Važno je prestati pušiti. Pušenje ostavlja posljedice na organizmu jer sužava koronarne arterije, uzrokuje poremećenu produkciju sluzi u plućima, ubrzava rad srca i povisuje arterijski tlak, otežava izmjenu plinova te povećava koncentraciju “loših” plinova u krvi. Dugotrajno pušenje uzrokuje trajne posljedice na dišni sustav te može osim razvoja maligne bolesti dovesti do kronične opstruktivne bolesti pluća koja značajno smanjuje mogućnosti za normalan život. Pušenje je i važan uzročnik raka mokraćnog mjehura, čiji je glavni znak bezbolno izmokravanje krvi. Na žalost, kada se ovaj znak pojavi, već može biti prekasno. Razgovarajte s obiteljskim liječnikom ili se interesirajte o programima koji Vam mogu pomoći da prestanete pušiti (Zagrebačka škola nepušenja, nikotinski flasteri, žvakaće gume i dr.).
Što moram ponijeti u bolnicu ?
Ponesite zdravstvenu iskaznicu i uputnicu, odnosno ugovor, sve u dogovoru s Uredom za pacijente. Ponesite lijekove koje trenutno uzimate u njihovoj originalnoj ambalaži. Ponesite čim manje stvari – samo nužnu odjeću i toaletni pribor, uključujući: kućni ogrtač (sprijeda otvoren), udobne cipele, četkicu i pastu za zube, četku za kosu, dezodorans, pribor za brijanje, kutije za zube, naočale ili slušni aparat (ako je potrebno), čisto rublje i pidžame koje ćete nositi i presvući u danima oporavka iza operacije. Vrijednosti (npr. veći iznos novca, prstenje, sat, narukvice i sl.) ostavite kod kuće.
Dolazak u bolnicu
Što se događa nakon dolaska u bolnicu?
Javite se u Ured za pacijente u prizemlju, odmah kraj recepcije.
Donesite:
1. zdravstvenu iskaznicu
2. uputnicu za bolničko liječenje – prema dogovoru
3. svu prethodnu medicinsku dokumentaciju
Iz Ureda za pacijente otpratiti će Vas do Vaše sobe.
Po smještaju, medicinsko osoblje na odjelu obavit će određene prijeoperacijeske pretrage:
1. RTG slika pluća i srca
2. EKG – snimanje rada srca
3. laboratorijske pretrage krvi
4. dodatne pretrage koju odredi liječnik (ultrazvuk i sl.)
Obitelj želi biti što bliže meni dok sam u bolnici. Kako to možemo organizirati?
Članovi obitelji bolesnika mogu odsjesti u hotelima ili u drugim smještajnim kapacitetima u Krapinskim Toplicama.
Pripreme za operaciju
Tijekom prijeoperacijske pripreme pregledati će Vas više članova našeg medicinskog tima: mlađi kirurg, kirurg operater i anesteziolog. Na dan dolaska u bolnicu, možete normalno jesti i uzeti svoju redovitu terapiju. Dan prije operacije dobit ćete laganu večeru. Tekućine možete uzimati prema potrebi (alkoholna pića su zabranjena). Važno je da 6 sati prije operacije ostanete na tašte. Obavezno je tuširanje posebnim tekućim sapunom koji ćete dobiti od medicinske sestre na odjelu. Uključuje i pranje kose. Tuširate se večer prije operacije te ujutro na dan operacije. Ukoliko imate poteškoća s otežanim i usporenim pražnjenjem crijeva dobiti ćete čepić za poticanje pražnjenja crijeva.
Anesteziološka premedikacijska vizita
Dan prije operacije anesteziolog dolazi k Vama upoznat sa svim detaljima iz Vaše medicinske dokumentacije. Objasniti će Vam detaljan plan liječenja koje obuhvaća postupke u operacijskoj dvorani te na Odjelu intenzivnog liječenja
Što se događa na dan operacije ?
Približno sat vremena prije odlaska u operacijsku dvoranu, dobiti ćete tabletu koja sadrži sredstvo za smirenje (sedativ) a popit ćete je sa par gutljaja vode. Biti ćete blago sedirani kako bi Vam se umanjio osjećaj nelagode i straha.
Operacija srca
Što se događa na dan operacije?
Približno sat vremena prije odlaska u operacijsku dvoranu, dobiti ćete tabletu koja sadrži sredstvo za smirenje (sedativ), a popit ćete je sa par gutljaja vode. Biti ćete blago sedirani kako bi Vam se umanjio osjećaj nelagode i straha.
Koliko će trajati operacija ?
Operacije srca uglavnom traju 4-5 sati, ovisno o vrsti operacije.
Hoću li dobiti transfuziju krvi?
Za operacije na otvorenom srcu vrlo često je potrebna transfuzija krvi. Svaka transfuzija krvi nosi sa sobom određeni rizik (prijenos zaraznih bolesti, reakcije na krv i pripravke dobivene iz krvi) a kod Vas će transfuzija krvi (ili drugih krvnih derivata) biti primjenjena samo ako je to nužno potrebno.
Tijek anestezije
Po dolasku u operacijsku dvoranu anesteziološki tehničar postaviti će Vam na kožu elektrode kojima se prati rad Vašeg srca. Potom će anesteziolog postaviti plastične kanile u venu podlaktice te u arteriju zapešća. Slijedi primjena lijekova kojima Vas se uvodi u anesteziju. Dobiti ćete Vama prilagođenu količinu lijekova koji izazivaju san, otklanjaju bol i opuštaju mišiće. Kada nastupi njihovo djelovanje, anesteziolog nadzire i osigurava postojanost svih Vaših životnih funkcija. Kako bi to bilo što kvalitetnije i preciznije, nakon što Vas san savlada, anesteziolog će Vam postaviti nekoliko plastičnih cijevi. To su:
1. endotrahealni tubus – postavlja se kroz usta u dušnik i osigurava dišni put te omogućuje korištenje ventilatora – aparata koji umjesto Vas radi mehanički dio procesa disanja.
2. nazogastrična sonda – cjevčica koja se postavlja kroz nos u želudac a zadaća joj je pražnjenje želučanog sadržaja za vrijeme dok ste na ventilatoru.
3. urinarni kateter – cijev koja se postavlja kroz mokraćnu cijev u mjehur i omogućava se nesmetan izlaz mokraće i praćenje njene količine.
4. venski kateteri – cjevčice koje se postavljaju u duboke vene na vratu ili ispod ključne kosti a omogućavaju nadzor i mjerenje tlakova u neposrednoj blizini srca te davanje lijekova koji imaju učinak na krvožilni sustav i srčani mišić.
5. tijekom zahvata kirug će postaviti još nekoliko žica i cjevčica – to su torakalni drenovi koji će u prvih 24 sata otklanjati višak tekućine u prsnoj šupljini te žice privremenog elektrostimulatora srca.
Po završetku operacijskog zahvata, anesteziolog Vas neće probuditi u operacijskoj dvorani već će Vas u anesteziji premjestiti na Odjel intenzivnog liječenja.
Intenzivno liječenje
Neovisno o tome koji tip operacije će kod Vas biti učinjen, slijedeći postupci su istovrsni za sve bolesnike. Nekoliko sati nakon zahvata provjeriti će se stabilnost srčanog ritma i arterijskog tlaka te odsutnost krvarenja. Slijedi li Vaš oporavak uobičajeni tijek, anesteziolog će dokinuti lijek koji uzrokuje san (hipnotik) i Vi ćete se probuditi. Postati ćete svjesni okoline, obratiti će Vam se medicinske sestre i anesteziolog. Postaviti će Vam jednostavna pitanja na koja ćete odgovariti klimanjem glave. Još nećete moći govoriti. Početi ćete samostalno disati.
Kada u potpunosti budete samostalno disali bez napora, odstraniti ćemo Vam endotrahealni tubus i tada ćete moći govoriti.
Tijek liječenja nakon toga obuhvaća slijedeće ciljeve:
1. odstranjivanje nazogastrične sonde
2. odstranjivanje drenova
3. početak uzimanje tekućine i hrane
4. prestanak primjene lijekova koji se daju intravenskim putem i prilagođavanje lijekova koji se uzimaju u obliku tableta i kapsula.
5. fizikalnu terapiju
6. pripremu za odlazak na odjel kardijalne kirurgije.
Uspješno ostvarivši sve ciljeve ranog oporavka nakon operacije srca, završiti ćete Vaš boravak na Odjelu intenzivnog liječenja. Neposredno prije nastavka liječenja na Odjelu kardijalne kirurgije, anesteziolog će provjeriti stabilnost svih Vaših organskih sustava te zajedno s medicinskim sestrama dati Vam usmene upute koje trebate slijediti u neposrednom periodu po dolasku na Odjel kardijalne kirurgije.
Hoće li me boljeti nakon operacije?
Ukoliko osjetite bol ili peckanje u području rezne rane, obavezno to recite medicinskoj sestri ili anesteziologu. Dobiti ćete potrebnu količinu lijekova protiv bolova (analgetika) uz koje će bol nestati.
Što je to fizikalna terapija i kako se provodi?
Fizikalna terapija obuhvaća niz vježbi koje će Vam pokazati fizioterapeuti i pomoći će Vam provoditi ih već od trenutka neposredno nakon odvajanja od ventilatora. U prvom redu to su vježbe disanja kako bi se pluća što bolje aktivirala nakon razdoblja kada su bila ventilirana aparatom za umjetno disanje. Slijede vježbe ruku i nogu u cilju održavanja pokretljivosti sustava za kretanje. Konačno, sjedenje i stajanje su važan kriterij za premještaj na odjel kardijalne kirurgije.
Što mogu jesti neposredno nakon operacije?
Nakon operacije tek i neće biti nešto jak ali će se ubrzo oporaviti. Dobiti ćete laganu, dijetetski prilagođenu hranu vašim potrebama. To će se nastaviti i na odjelu kardijalne kirurgije.
Kako članovi obitelji mogu dobiti informacije o mom zdravstvenom stanju dok sam na Odjelu za anesteziologiju i intenzivno liječenje?
Svaki dan od 11 do 12 sati te od 18 do 19 sati telefonskim upitom na broj 049 244 126, Vaša najbliža obitelj može saznati sve pojedinosti u razgovoru s dežurnim anesteziologom.
Da li me obitelj može posjetiti dok sam na Odjelu intenzivnog liječenja?
Najuža obitelj može Vas posjetiti ukoliko su zdravi. Moguće je da zbog epidemioloških razloga u određenem vremenskim periodima mogućnost posjeta bude ograničena ili dokinuta. Ne preporučuje se da u posjete dolaze djeca mlađa od 16 godina starosti. Vrijeme posjeta dogvoriti ćete s dežurnim anesteziologom. Prilikom posjeta obitelj je dužna poštovati Kućni red bolnice.
Njega i oporavak na odjelu
Briga o Vašim ožiljcima
Prilikom operacije srca, kirurg napravi rez po sredini prsnog koša, od točke ispod vrata do kraja Vaše prsne kosti (sternum). Nakon operacije, prsna kost je ponovno povezana nehrđajućim čeličnim žicama ili jakim koncima. Te žice ili konci se ne uklanjaju. Prilikom zaraštanja, nova kost raste oko njih. Ako ste imali operaciju by-passa, također ćete imati ožiljak na nozi s koje je uzeta vena. Medicinsko osoblje svakodnevno će kontrolirati Vaše ožiljke. Zavoji će Vam biti skinuti dva dana nakon operacije. Prvih nekoliko dana, jednom ili dvaput dnevno, na ožiljak će Vam biti stavljana posebna dezinfekcijska otopina. Mogli bi primijetiti nešto crvenila, oticanja, iscjedak i, kasnije, modrice oko ožiljka. Ove promjene su uobičajene i vremenom će se stanje popraviti.
Izbjegavajte dodirivanje ožiljka!
Nemojte skidati krastu ili papirnate trakice s ožiljka!
Molimo Vas nemojte nanositi nikakve losione ili pudere na ožiljak!
Ako osjećate svrbež oko ožiljka, pokrijte to područje hladnom tkaninom kako bi Vam bilo lakše.
Pri prvom tuširanju po operaciji (3-5 dana nakon operacije), ranu (ožiljak) bi se trebali pažljivo čistiti sapunom i vodom te ju sušiti tapkanjem ručnikom.
Prije povratka kući bit će Vam dane upute o njezi i čišćenju ožiljka. Prije Vašeg otpuštanja kući, bit će Vam odstranjene privremene elektrode i konci s prsnog koša.
Vježbe dubokog disanja i kašljanja
Operacija ostavlja privremene posljedice na plućima, uključujući povećanu količinu sluzi u plućima. Svaki dan će se kontrolirati parametri Vašeg disanja. Mogli bi imati osjećaj napetosti i bolova u području prsnog koša i ramena.
Vježbe dubokog disanja i kašljanja vrlo su bitne za sve pacijente nakon operacije. One pomažu u sprječavanju komplikacija na plućima. Vježbe disanja pomažu da se otvore male zračne vrećice u plućima, dok Vam kašljanje pomaže da izbacite sluz.
Više puta duboko udahnite (kao da mirišite cvijeće ili svjež kruh), zadržite dah 3 sekunde, opustite se, izdahnite i ponovite postupak.
Prilikom kašljanja, pritisnite jastuk ili smotanu deku na prsni koš, kako bi poduprli područje rane (ožiljka). Nemojte se bojati kašljati – to Vam neće uzrokovati probleme s ranom.
Uzimanje lijekova protiv bolova povećat će efektivnost ovih vježbi i smanjiti osjećaj nelagode.
S vježbama disanja započet ćete odmah nakon uklanjanja tubusa. Vježbe disanja možete provoditi kad ste u krevetu ili na stolici. Trebali biste ih provoditi svakih sat vremena, u trajanju 3-5 minuta (osim kad spavate).
Fizička aktivnost
Zapamtite! Sve fizičke aktivnosti predstavljaju napor za vaše tijelo nakon operacije te su zamor i slabost uobičajeni u vrijeme oporavka.
Vaša fizička aktivnost vremenom će napredovati. Napredak fizičke aktivnosti ne znači samo hodanje, već i sjedenje u sve dužim intervalima. Zapamtite, nekim danima osjećat ćete se bolje, a nekim lošije. Možete očekivati da ćete već dan nakon operacije moći hodati uz pomoć medicinske sestre ili fizioterapeuta.
Prvih nekoliko dana, prilikom pranja će Vam netko pomagati. S tuširanjem možete početi 3-5 dana nakon operacije.
Povećavajte vrijeme koje provodite izvan kreveta (sjedenje ili hodanje)
Tijekom dana rasporedite česte kratke šetnje, između aktivnosti planirajte razdoblja odmora
Izbjegavajte prekriženi položaj nogu prilikom sjedenja ili ležanja
U krevetu često mijenjajte položaj, najmanje svaka 2 sata
Sjedite na čvrstoj stolici ako nasloni za ruke nisu dovoljno visoki, podmetnitejastuke pod ruke
Podignite noge prilikom duljeg sjedenja – dulje sjedenje pritišće krvne žile u Vašim nogama te usporava cirkulaciju
Povratak kući
Vjerojatno ćete biti pušteni kući 8-10 dana nakon operacije. Svaki dan liječnički će tim pratiti Vaš oporavak i planirati dan Vašeg otpusta. Ipak, bitno je zapamtiti da se svatko drugačije oporavlja od operacije. U vrijeme napuštanja bolnice, već ćete se moći samostalno tuširati i poduzimati kratke šetnje po odjelu. Dobit ćete pisane instrukcije o oporavku nakon operacije, o lijekovima te o terminu kontrolnog pregleda. Kućna medicinska njega rijetko je potrebna nakon otpuštanja iz bolnice.
U prvih nekoliko dana nakon povratka kući, dogovorite da netko (član obitelji, prijatelj ili sl.) bude uz Vas. Ova osoba može Vam pomagati kod dnevnih aktivnosti kao što su kuhanje, spremanje i sl. Ako ste zabrinuti oko plana otpuštanja iz bolnice, molimo Vas, porazgovarajte o tome s medicinskom sestrom na dan dolaska u bolnicu. Na dan otpuštanja iz bolnice član obitelji ili prijatelj trebao bi doći po Vas (vrijeme odlaska može se dogovoriti s medicinskim osobljem). Za bolesnike urednog poslijeoepracijskog tijeka nije predviđen transport vozilom hitne pomoći.
Izvor:magdalena.hr/
