ŠTO SU VARIKOZNE VENE?
Varikozne vene su izvijugana, vrećasta i asimetrična proširenja površinskih vena.
Najčešće se radi o proširenim površinskim venama na području nogu, zbog toga što se hodanjem i uspravnim stajanjem fiziološki zbog sile teže povisuje tlak u površinskim venama.
Varikozne vene su češće u žena, a procjenjuje se da čak 10-20% populacije boluje od tog poremečaja.
UZROK
Uzroci nastajanja proširenih vena su višestruki i često udruženi:
* Nasljeđe – ima važnu ulogu jer kod osoba s prirođeno slabim vezivnim tkivom dolazi lakog do širenja stijenka vena i nastanka insuficijencije venskih zalistaka. Naslijeđe je važan čimbenik jer djeca roditelja koji imaju varikozne vene imaju 50 do 80% šanse da dobiju proširene vene u ovisnosti o tome da li je proširene vene imao jedan ili oba roditelja.
* Ženski hormoni – stručnjaci smatraju da ženski spolni hormon estrogen doprinosi razvoju varikoznih vena što objašnjava učestalu pojavu ovog poremećaja za vrijeme trudnoće ili nakon poroda, te za vrijeme korištenja kontracepcije ili hormonske nadomjesne terapije.
* Povećana tjelesna težina – debljina doprinosi razvoju varikoziteta.
* Tjelesna aktivnost – redovito vježbanje osigurava tonus mišiča koji potiće pražnjenje vena i smanjuje zastoj krvi te razvoj varikoziteta.
* Dugotrajno stajanje, spuštena stopala i visoke pete doprinose razvoju proširenih vena nogu.
* Postrombotski sindrom – stanje nakon duboke venske tromboze koje je obilježeno insuficijencijom zalistaka u dubokom venskom sustavu te posljedično zastojem krvi te povišenju venskog tlaka i vračanju krvi preko perforantnih vena u površinske vene.
Venski sustav
Vene su krvne žile koje vode krv sa periferije prema srcu. U usporedbi s arterijama, vene imaju tanku i slabo rastegljivu stijenku. Razlikuju se dva osnovna venska sustava: duboki venski sustav koji sadrži največu količinu sistemne venske krvi i površinski venski sustav. Ova dva sustava međusobno su povezana perforantnim venama.
Mehanizam koji u venama omogučuje jednosmjerni protok krvi prema srcu su specijalne ventilske tvorbe – venski zalisci. Glavni uzrok nastanka varikoznih vena je propadanje venskih zalistaka (insuficijencija) u dubokom venskom sustavu zbog čega dolazi do zastoja krvi te povratka krvi kroz perforantne vene u površinske vene. S obzirom da dolazi do nakupljanja prevelike količine krvi u površinskim venama, doazi do rastezanja i proširenja krvne stijenke vena i nastanka varikoziteta. Nastanak varikoznih vena je ustvari posljedica nepravilnog vraćanja venske krvi iz sustava dubokih vena s višim tlakom u sustav površinskih vena s nižim tlakom.
SIMPTOMI
Simptomi nisu nužno povezani s veličinom ili stupnjem varikoziteta, pa tako jako zahvačeni ekstremitet može biti potpuno bez simptoma, dok i samo mali varikoziteti mogu biti bolni.
* Bolovi u nogama, osjećaj umora, toplina nogu.
* Otečene nogu, posebno na kraju dana.
* Tegobe u nogama se olakšavaju podizanjem ekstremiteta ili nošenjem kompresivnih čarapa.
* Smeđe pigmentacije u području skočnog zloba.
* U kasnijoj fazi bolesti nastanak ulceracija u području skočnog zgloba.
DIJAGNOZA
Dijagnoza varikoznih vena nije teška i osniva se na temelju kliničkog pregleda. Pri pregledu je važno je isključiti mogučnost pridružene duboke venske tromboze zbog potencijalno teške komplikacije – plućne embolije.
LIJEČENJE
Liječenje varikoznih vena je često dugotrajan proces s obzirom na učestale recidive (ponovno vračanje).
Metode kojima osoba sama može doprinjeti prevenciji varikoziteta kao što su redovita tjelesna aktivnost, smanjenje tjelesne težine, izbjegavanje tijesne odječe i obuče te izbjegavanje dugotrajnog sjedenja ili stajanja može uveliko poboljšati prognozu i tijek ovog poremećaja.
Metode za uklanjanje proširenih vena i kapilara :
Skleroterapija – metoda u kojoj se u područje malih i srednje velikih varikoznih vena injicira sklerozantno sredstvo koje uništava venu. Skleroterapija je vrlo jednostavna tehnika koja ne zahtijeva anesteziju i može se provoditi ambulantno. Nakon učinjenog zahvata osoba se može vratiti svakodnevnim aktivnostima.
Iako je ponekad potrebno i više pua tretirati istu venu, u roku od nekoliko tjedana od učinjenog zahvata proširena vena izblijedi. Kod manjih vena i kapilara rezultati su vidljivi odmah. Metoda se može koristiti i za vene i za kapilare. Tretman se može ponavljati po potrebi, a razmak između tretmana je oko 7-14 dana. Nakon zahvata potrebno je nositit specijalne elastične čarape kroz minimalno 3 tjedna te redovito hodati.
Operativne metode – postoji čitav niz kirurških tehnika koje s obzirom na proširenost i veličinu varikoznih vena se primjenjuju uz lokalnu ili opču anesteziju. Nakon operativnog zahvata potreban je postoperativni oporavak i nošenje elastičnih čarapa od 4 do 6 tjedana te redovito kretanje.
Laseri i IPL – ovo je sve popularnija metoda zbog svoje jednostavnosti i učinkovitosti. Metoda se koristi bez anestezije i bez upotrebe injekcija. Laserski uređaj se aplicira površno iznad mjesta varikozitetea, te ispuštaući svjeltosne zrake uništava varikozne vene. Također djeluje i na kapilare. Međutim ova metoda se koristi kod manjih varikoznih vena, promjera do 5 mm.
Važno je upozoriti osobe na veliki broj današnjih preparata u kozmetičkoj industriji te dijetetskih pripravaka u obliku tableta koji obečavaju smanjenje varikoziteta. Takvi preprarati uglavnom djeluju (ako uopče i imaju bilo kakav efekt) na način da smanjuju napuljanje tekučine u ekstremitetima i smanjuju osječaj težine u nogama uzrokovajući prolazno suženje krvnih žila.
Jedanput stvoreni varikoziteti se ne mogu smanjiti niti jednim drugim načinom osim opisanim medicinskim postupcima koje provode liječnici.
