Kolera

0
221

Definicija
Kolera je kratkotrajna, akutna infekciozna bolest koju uzrokuje Vibrio cholerae karakterizirana obilnim, bezbolnim, vodenastim proljevima, povraćanjem i simptomima dehidracije.

Etiologija
Uzročnik je Vibrio cholerae gram negativni bacil nalik na zarez. Antigena struktura je osnova za serotipizaciju (Ogawa, Inaba i Hikojima) ali je biotip El Tor potisnuo u posljednjoj pandemiji klasične serotipove. Vibrio (El Tor) je otporan na vanjske čimbenike, ukoliko se nalazi u morskoj vodi može preživjeti nekoliko tjedana, vrlo je osjetljiv na dezinficijense.

Epidemijologija
Čovjek je rezervoar infekcije te se kolera prenosi s čovjeka na čovjeka preko okoline. Izvor infekcije su bolesne osobe s tipičnom ili atipičnom kliničkom slikom ali i oni s inaparentnom (neizraženom) infekcijom, kliconoštvo je kod kolere kratkotrajno (tjedan do mjesec dana rjeđe više). Prijenos je najčešće pijenjem zagađene (stolica, izbljuvak) vode, ali je moguć i prijenos preko hrane, prljavih ruku i ostalih predmeta. Kolera se javlja u krajevima s niskim higijenskim standardom i lošom opskrbom vode. Endemska je za područja Azije, Srednjeg Istoka i Afrike. Imunitet je kratkotrajan nakon preboljele kolere, tako da su moguća ponovna javljanja bolesti kod iste osobe.

Patogeneza
Vibrio cholerae nakon što dođe u tanko crijevo, proizvodi egzotoksin (enterotoksin) koji je odgovoran za razvoj bolesti. Egzotoksin se veže za stanice epitela crijeva i aktivira enzim adenilciklazu. Posljedica je povećano stvaranje cAMP-a. Povišena koncentracija cAMP-a u crijevnim stanicama uzrokuje toliko obilno izlučivanje soli i vode u lumen tankog crijeva da debelo crijevo ne može toliku količinu apsorbirati pa nastaju obilni vodenasti proljevi koji brzo dovode do dehidracije, acidoze te u krajnjem slučaju zatajenja bubrega i smrti.

Klinička slika
Inkubacija traje od nekoliko sati do nekoliko dana (2 – 3 dana najčešće), bolest se može manifestirati različito od blagog oblika bolesti do klasične kliničke slike, a može proći i inaparentno.
Blagi slučajevi bolesti se ispoljavaju najčešće kao lagani proljevi, nisu problem u kliničkom smislu ali mogu biti značajni u smislu širenja infekcije.
Klasična klinička slika je karakterizirana naglim početkom, povraćanjem i proljevima koji ubrzo postaju kao voda u kojoj se kuhala riža, ovaj oblik bolesti se može podijeliti u tri stadija: stadij evakuacije počinje s nekontroliranim bezbolnim proljevima koji brzo gube izgled normalne stolice i postaju kao voda u kojoj se kuhala riža (zbog krpica epitela koje u njoj plutaju), dolazi do gubitka elektrolita zbog čega se javljaju grčevi u mišićima. Žeđ, iscrpljenost, cijanoza kože i ostali simptomi dehidracije su također prisutni. Ovaj stadij traje 5 – 12 sati, a onda počinje stadij kolapsa (stadium algidum). Bolesnik polako slabi i kolabira, postaje letargičan, vratne su vene kolabirane, koža je hladna ljepljiva i tamna, cijanoza jače izražena, temperatura je niža od normale, puls je jedva mjerljiv, a tlak može pasti na vrlo niske vrijednosti (70 – 40 mmHg). Bolesnik može upasti u bubrežno zatajenje s uremijom koja može završiti letalno, ipak 50% bolesnika se počne oporavljati i ulazi u stadij reakcije. U ovom stadiju se bolesnikovo stanje poboljšava tlak i cirkulacija se vraćaju na normalu, kao i izlučivanje mokraće, temperatura i boja kože, dok stolice ponovo postaju fekulentne.
Ponekad bolest može završiti letalno i prije pojave proljeva (cholera sicca) zbog dehidracije uslijed sekrecije u crijevo. Također postoje i abortivni oblici u kojima bolest počinje klasično ali brzo završava izlječenjem. 50% trudnih žena doživi pobačaj za vrijeme bolesti.

Dijagnoza
Dijagnoza bolesti se temelji na osnovu kliničke slike u okviru epidemija. Mikrobiološka dijagnostika nalazom uzročnika u stolici bolesnika ili rektalnom brisu potvrđuje dijagnozu, identifikacija bio- i sero-tipova se rjeđe izvodi. Neke vrste E. Coli, salmonela i šigela mogu izazivati koleri slične simptome.
Od laboratorijskih nalaza javljaju se znakovi gubitka elektrolita, povišenje hematokrita, acidoza i niska koncentracija bikarbonata.
Kod djece se mogu vidjeti neke kliničke manifestacije koje nećemo vidjeti u odraslih: poremećaji osjeta, visoka temperatura, konvulzije itd.

Prognoza
Kolera uz suvremenu terapiju koja se počne provoditi brzo i adekvatno ima dobru prognozu, nijedan takav bolesnik ne bi smio umrijeti. Bez liječenja je smrtnost između 30 i 80%.

Liječenje
Osnova terapije je nadoknada tekućine i elektrolita koji se gube stolicom bilo (u lakšim slučajevima) na usta ili, češće, intravenskim infuzijama.
Kombinacija fiziološke otopine NaCl-a i izotonične otopine NaHCO3 u omjeru 2 : 1 se može davati sve dok je potrebna rehidracija. Moguća je i kombinacija fiziološke otopine NaCl-a i 1/6 molarne otopine natrijeva laktata u istom omjeru.
Laktate odnosno bikarbonate je bitno davati zbog suzbijanja acidoze koja nastaje zbog gubitka bikarbonata stolicom.
Nadoknađivanje tekućine se dijeli u dvije faze: faza rehidracije i faza podržavanja.
U fazi rehidracije se davanjem tekućine intravenski pokušava nadoknaditi manjak koji već postoji, moraju se dati velike količine tekućine brzo (i po 1 lit. u 15 min.) sve dok puls na zapešću ne postane dobro opipljiv, potom se rehidracija izvodi nešto sporije (1 lit. u 30 do 45 min.). Za potpunu nadoknadu je nekad potrebno dati i više od 5 litara tekućine.
U fazi podržavanja se pokušava nadoknaditi gubitak koji nastaje stolicom nakon što smo bolesnika rehidrirali. Najbolje u tu svrhu služi tzv. kolera krevet kojim se može mjeriti volumen izgubljene tekućine i isti se nadoknađuje, ukoliko se nadoknađuje na usta volumen nadoknađene : volumen izgubljene tekućine mora biti 1,5 : 1.
Bolesniku od kolere se daju tetraciklini 4 x 500 mg u prva tri dana, ova terapija smanjuje trajanje proljeva i količinu stolice, te skraćuje trajanje izlučivanja uzročnika.

Prevencija
Profilaksa je kompleksna i uključuje sanitaciju okoline, visoki nivo osobne higijene, adekvatnu opskrbu vodom i kanalizaciju. Korištenje flaširanih voda, izbjegavanje sirovih povrća i slabo kuhanih morskih plodova u hrani također pomaže. Cijepljenje nije pokazalo dobre rezultate (imunizacija traje maksimalno 3 mjeseca i uspješna je tek u 50% cijepljenih). Kolera je karantenska bolest (izolacija i prijava bolesnika), koja zahtjeva kućni nadzor nad osobama koje su bile u kontaktu s bolesnima + tetraciklini 2g u četiri dnevne doze kroz dva dana i uzimanje stolice za analizu. Istodobno se mora vršiti i dezinfekcija rublja, posteljine itd. tih osoba.

POSTAVI ODGOVOR

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.