Saznajte sve što Vas interesuje o Trudnoći - Majčino Mleko, Dojenje, Ishrana Bebe

Obična prehlada
18.01.2011
Obična prehlada je akutna virusna upala sluznice nosa koja katkad zahvaća i ždrijelo, a naziva se i rinitisom. To je vrlo blaga bolest jer nije praćena povišenom temperaturom, a klinički je karakterizirana hunjavicom i kihanjem, začepljenošću nosa te osjećajem suhoće ždrijela. Obična prehlada je najčešća bolest čovjeka uopće.

Uzročnici

Običnu prehladu uzrokuju različiti respiratorni virusi, u pravilu oni slabije patogenosti, odnosno s manjom agresivnošću.
Najbrojniji su i najvažniji rinovirusi, a poznato je više od 100 različitih tipova. Zatim po učestalosti dolaze koronavirusi, virusi parainfluence i adenovirusi, dok je u male djece osobito važan respiratorni sincicijski virus (RSV). Ovu bolest mogu ljeti uzrokovati i enterovirusi.

Epidemiologija

Unatoč uvriježenim vjerovanjima i zapažanjima, nema sigurnih dokaza da su hladnoća, propuh, umor, neispavanost ili slična stanja povezana s povećanom učestalošću ili težinom prehlade.

Ova najučestalija bolest čovjeka proširena je u cijelome svijetu, stalno se pojavljuje i zahvaća sve dobne skupine. Susreće se tijekom cijele godine, ali je češća zimi zbog slabije otpornosti respiratornih sluznica, češćih i bližih međusobnih dodira ljudi i neprovjetravanja prostorija. Unatoč uvriježenim vjerovanjima i zapažanjima, nema sigurnih dokaza da su hladnoća, propuh, umor, neispavanost ili slična stanja povezana s povećanom učestalošću ili težinom prehlade. Bolest je osobito česta među malom djecom, učenicima, studentima i vojnicima, u kojih se može pojaviti i epidemijski. Općenito, broj prehlada u jednoj godini smanjuje se tijekom čovjekova života.

Klinička slika

Inkubacija obične prehlade je vrlo kratka, iznosi samo 1 do 3 dana. Bolest je vrlo blaga, a ističu se samo lokalni respiratorni simptomi - hunjavica, kihanje, osjećaj punoće i začepljenosti nosa, pečenje očiju, a katkad i blaža grlobolja. Uz to se pojavljuje sekrecija bistrog, tekućeg ili sluzavog iscjetka iz nosa. U manjeg broja oboljelih pojavljuje se i nadražajni kašalj, koji nije dugotrajan. Osjećaj mirisa je obično oslabljen. Povišena temperatura i drugi opći simptomi obično izostaju, ali pri infekciji patogenijim uzročnicima na početku bolesti mogu biti izraženi osjećaj umora, glavobolja ili blaži bolovi u mišićima. Bolest je samoizlječiva, nakon prosječnog trajanja od 4 do 6 dana, a komplikacije su vrlo rijetke. Uobičajeni laboratorijski nalazi, kao sedimentacija i broj leukocita uglavnom su normalni.

Liječenje

Antibiotici se koriste samo za liječenje bakterijskih komplikacija, kao što su upala sinusa ili srednjeg uha.

Običnu prehladu nikad ne treba liječiti antibioticima, pa je liječenje simptomatsko, što uključuje otklanjanje i ublažavanje pojedinih simptoma. Budući da bolesnici nisu febrilni, a obično nemaju ni drugih općih simptoma, najčešće nije potrebno uzimani ni antipiretike (lijekovi za snižavanje tjelesne temperature). Potrebno je uzimati veću količinu tekućine i pričuvati se težih napora nekoliko dana. Upotrebljavaju se kapi za nos koje smanjuju otok nosne sluznice i sekreciju. Antibiotici se koriste samo za liječenje bakterijskih komplikacija, kao što su upala sinusa ili srednjeg uha.

Sprječavanje

Zbog posvemašnje izloženosti i vrlo lakog prijenosa virusa, prehladu, u pravilu, nije moguće spriječiti. Specifična antivirusna zaštita ne postoji, a opće mjere nisu učinkovite. Nije dokazana ni učinkovitost vitamina C u sprječavanju ili liječenju obične prehlade.

 
 

Korisni Linkovi

Ko je Online