Kolostrum je prvo mlijeko koje iz dojke dolazi u kapljicama, žućkasto je i prilično gusto.
Pet mililitara po obroku su sasvim dovoljni.
Probavni organi novorođenča bi bili preopterećeni većom količinom hrane i kalorija.
Zbog toga u kolostrumu nema skoro ništa masti i šećera, jer je u prvim danima važnije zaštititi dijete od infekcija.
Novorođenčad još nema izgrađen imuni sistem, tako da je kolostrum pun imunih ćelija, anti tijela i imunoglobulina.
Ove supstance prave u crijevima bebe zaštitni sloj protiv stranih i opasnih supstanci.
Pošto je mlijeko u početku malokalorično, a i beba malo pije, beba prvih dana gubi na težini, ali već nakon nekoliko dana se ponovo počinje debljati.
Mlijeko majke automatski ima sve više kalorija te sve više masti i mliječnog šećera.
Ovo prelazno mlijeko nije više toliko žuto kao kolostrum, a beba počinje da pije sve više.
Nakon dvije sedmice majčino mlijeko postaje tečnije i svjetlije i beba ga treba piti sve više.
Što beba više pije, to dojka producira više mlijeka.
Sastav mlijeka se mijenja i za vrijeme obroka.
U početku je vodenije te postaje gušće.
Ukoliko je beba žedna, pije samo dok ne utoli žeđ, a ako je gladna, pije i dalje, a mlijeko postaje kremasto, ima veću količinu masti i šećera, te beba može da se zasiti.
Mlijeko se prilagođava i godišnjem dobu: dijete je ljeti više žedno, pije češće ali kraće i to uglavnom rjeđe, vodenije mlijeko.
Zimi jede rjeđe ali duže, mlijeko je jače i kremastije.
Dojilje bi ljeti trebale posebno puno piti, bar dvije litre vode, razrjeđenog soka ili čaja.
Jako važna je i raznovrsna ishrana, jer u majčino mlijeko idu svi vitamini i minerali za bebu i u slučaju manjka majka nema dovoljno za sebe.
Preporučuje se isključiva ishrana dojenjem 4-6 mjeseci, a nakon toga se uključuju kašice.
Djetetu je potrebno više kalorija i hranjivih supstanci da bi se razvijalo i raslo.
Majka i dalje producira mlijeko onoliko koliko dijete pije, ali spada koncentracija hranjivih supstanci u mlijeku, na primjer cinka.
